The Invention of Tradition: Illyrian Heraldry

  • Aleksandar Palavestra Department of Archaeology Faculty of Philosophy University of Belgrade
Keywords:
invention of tradition, Illyrian heraldry, armorials, medieval heritage, national mythology

Abstract

The "Illyrian heraldry", as a phenomenon of the invented tradition, encompasses the rolls of arms - armorials, which appear in Dalmatia, Italy, Spain and Austria at the end of the XVI and beginning of the XVII century. These armorials contained Serbian and other southern Slav monarchic, territorial and family coats of arms. The authenticity, heraldic sources and origins of these armorials are extremely complex problems that can be traced back to the medieval heraldic heritage of the Serbs, on the one hand, and reveal the intricate web of political circumstances in the XVI and XVII centuries. Illyrian heraldry is also closely linked to the personal and political ambitions of the Spanish admiral, Don Pedro Ohmučević Grgurić, from Slano near Dubrovnik. One cannot, however, link the entire Illyrian heraldry movement only to the daring ambitions of Petar Ohmučević Grgurić In in the XVI and XVII centuries historical constructions, inspired for the most part by sincere Slav patriotism, emerged that proved the unity of the Illyrians and the Slavs, revealed the alleged Slav origins of famous figures (Alexander the Great, Justinian), or simply extolled the splendor and magnitude of a lost Slav kingdom, that could be restored again. Much as it was developing within the spiritual scope of the Catholic church, this "Slovine" movement found its historical basis in the medieval statehood of Serbia and Bosnia, particularly in the powerful empire of Stephan Dushan (1331-55), in the Serbian potentates, heroes, their glitter and opulence, which used to glorify the Slav world. Since the XVII century till today, despite their doubtful authenticity, the Illyrian armorials have been considered important genealogical and heraldic documents. Many families relied on the information in Illyrian heraldic collections when claiming their true, or, more often purported, ancient hereditary rights, titles and lands. The Illyrian armorials were transcribed and reprinted in books that were important for the national identity of the southern Slav peoples, such as Orbini's Kingdom of the Slavs (1601), Stemmatographia or the Drawing, Description and Renewal of Illyrian Coats of Arms by Pavao Riter Vitezović, published in Vienna in 1701, and Stemmatographia by Hristifor Žefarović, published in 1741. After the liberation of Serbia and Montenegro from the Turks, heraldry was granted official sanction, and the coats of arms are based on the tradition preserved in Illyrian heraldry.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Anđelić, P. 1962. Grbovi bosanskih kraljeva u Arnautovićima kod Visokog. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu n.s. XVII: 165-171.
Acović, D. 2008. Heraldika i Srbi. Beograd: Zavod za udžbenike.
Badurina, A. (ur.) 1985. Leksikon ikonografije, liturgike, i simbolike zapadnog kršćanstva. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber i Kršćanska sadašnjost.
Banac, I. 1991. Grbovi biljezi identiteta. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske 1991.
Bojničić, I. 1899. Der Adel von Kroatien und Slavonien, J. Siebmacher’s grosses und allgemeines Wappenbuch. Nürnberg: Bauer und Raspe
Vuletić-Vukasović, V. 1891. Stari nacrt smučke župe usred kralј. Bosne. Glasnik Zemalјskog muzeja u Bosni i Hercegovini III-3: 274-280.
Vuletić-Vukasović, V. 1904. Rodoslovje porodice Ohmućevića, plemenite gospode bosanske. Glasnik Zemalјskog muzeja u Bosni i Hercegovini XVI-3: 367-374.
Gelcich, G. 1889. I conti di Tuhelj. Contibuto alla Storia della Marina Dalmata. Ragusa (Dubrovnik): Direzione dell’ I. R. Scuola nautica.
Goodall, J. 1995. An Illyrian Armorial in the Society’s collection. The Antiquaries journal vol. 75: 255-310.
Dinić, M. 1966. Relјa Ohmućević - istorija i predanje. Zbornik radova Vizantološkog instituta IX, 1966: 109-117.
Duišin, V. 1938. Zbornik Plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini I. Zagreb: Heraldički zavod.
Duišin, V. 1939. Zbornik Plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini II. Zagreb: Heraldički zavod.
Davidov, D. 1972. „Predgovor“. U H. Žefarović i T. Mesmer, Stematografija. Izobraženije oružij iliričeskih, ur. D. Davidov, 5-31. Novi Sad: Galerija Matice srpske.
Duišin, V. 1940. „Plemićke porodice II“. U Vojvodina II, ur. D. J. Popović, 156-163. Novi Sad: Istorijsko društvo u Novom Sadu.
Duišin, V. i D. Popović 1940. „Plemićke porodice I“. U Vojvodina II, ur. D. J. Popović 138-154. Novi Sad: Istorijsko društvo u Novom Sadu.
Janković, Đ. 2008. Arheološko vrednovanje pisanih izvora na primeru Vita Iustiniani. Srpsko arheološko društvo, XXX godišnji skup i proslava 125 godina postojanja: program, izveštaji, informacije i apstrakti. Beograd: Srpsko arheološko društvo
Kanadin, D. 2002. „Kontekst, izvođenje i značenje rituala: britanska monarhija i „Izmišljene tradicije“, c. 1820-1977“. U Izmišljanje tradicije, ur. E. Hobsbom i T. Rejndžer, 149-240. Beograd: Biblioteka XX vek.
Lovrenović, D. 2004. Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna Franciscana XII/21: 172-202.
Malina, J. and Z. Vašíček, 1990. Archaeology yesterday and today, Cambridge: Cambridge University Press.
Marjanović-Dušanić, S. 1997. Vladarska ideologija Nemanjića. Beograd: Srpska književna zadruga, Sveti arhjereski sinod Srpske pravoslavne crkve i Clio.
Matkovski, A. 1970. Grbovite na Makedonija. Skopje: Misla.
Miniati, L.1663. Breve discorso genealogico, Le glorie cadute etc., Venezia.
Morgan, P. 2002. „Od. smrti do lepog pogleda: lov na velšku prošlost u doba romantizma“. U Izmišljanje tradicije, ur. E. Hobsbom i T. Rejndžer, 65-148. Beograd: Biblioteka XX vek.
Novaković, S. 1982. „Heraldički običaji u Srba u primeni i književnosti“. U Istorija i tradicija, ur. S. Ćirković, 293-434. Beograd: Srpska književna zadruga.
Orbin, M.1968. Kralјevstvo Slovena. Ur. F. Barišić, R. Samardžić i S. Ćirković. Beograd: Srpska književna zadruga.
Orbinii, M. 1985. Il regno degli Slavi. Eds. S. Ćirković and P. Rehder. München.
Palavestra A. 1996. Londonski grbovnik i ilirska heraldika. Danica 1996: 96-108.
Palavestra, A. 2000. „Komentari”. U A. Solovjev, Istorija srpskog grba i drugi heraldički radovi, ur. A. Palavestra, 97-119, 175-189, 263-272, 285, 351-353, 361, 369-370, 373, 377. Beograd: Pravni fakulttet Univerzitea u Beogradu i Dosije.
Palavestra, A. 2006. Beogradski grbovnik i ilirska heraldika. Beograd: Muzej primenjene umetnosti.
Pantić, M. 1968. „Mavro Orbin - život i rad“. U M. Orbin, Kralјevstvo Slovena, Ur. F. Barišić, R. Samardžić i S. Ćirković, XI – CVIII. Beograd: Srpska književna zadruga 1968.
Radimsky, V. 1891. Podor gradine Tuhelja u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini III-1: 53-54.
Radić, R. 2005. Srbi pre Adama i posle njega (drugo, dopunjeno izdanje). Beograd: Stubovi kulture.
Radojčić, N. 1940. O tobožnjem slovenskom poreklu cara Justinijana. Glas SAN 184/93: 177-191.
Rajić, Lj. 2007. „Gesta Danorum, skandinavski latinitet i istorija ideja“. U Antika i savremeni svet. Zbornik radova, 289-307. Beograd: Društvo za antičke studije i Arhiv Srema.
Rački, F. 1890. Stari grb bosanski. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti CI: 1- 45.
Ruvarac, I. 1890. O privileđijama kuće Ohmučevića-Grgurića. Glasnik Zemalјskog muzeja u Bosni i Hercegovini II-3: 263-267.
Rudić, S. 2006. Vlastela ilirskog grbovnika, Beograd: Istorijski institut.
Samardžić, D. 1983. Vojne zastave Srba do 1918. Beograd: Vojni muzej.
Samardžić, R. 1968. „Kralјevstvo Slovena u razvitku srpske istoriografije“. U M. Orbin, Kralјevstvo Slovena, Ur. F. Barišić, R. Samardžić i S. Ćirković, CIX – CXXXVI. Beograd: Srpska književna zadruga.
Samardžić, R. 1993. „Srbi u ratovima Turske do 1683“. U Istorija srpskog naroda III/1, 117-424. Beograd: Srpska književna zadruga.
Solis, V. 1882. Wapenbuchlein (Nürnberg 1555). München: Georg Hirth.
Solovjev, A. 1933. Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmućević. Glasnik Skopskog naučnog društva XII: 79-125
Solovjev, A.1954. Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu n. s. IX: 96-103.
Solovjev, A. 2000. Istorija srpskog grba i drugi heraldički radovi. Ur. Aleksandar Palavestra. Beograd: Pravni fakulttet Univerzitea u Beogradu i Dosije.
Spasić, D., A. Palavestra, D. Mrđenović 1991. Rodoslovne tablice i grbovi srpskih dinastija i vlastele. (Drugo dopunjeno i prošireno izdanje). Beograd: Bata.
Tomić, J.1903. Pećki patrijarh Jovan i pokret hrišćana na Balkanskom poluostrvu 1592-1614. Zemun: Zadružna štamparija Živkovića i Stojčića.
Traljić, S. 1954. Palinićev bosanski zbornik. Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije, vol.1: 169 -187.
Trigger, B. 1989. A history of archaeological thought. Cambridge: Cambridge University Press.
Truhelka, Ć. 1889. Ko je bio slikar Fojničkog grbovnika? Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini I-2: 86-91.
Ćirković, S. 1968. Počteni vitez Pribislav Vukotić. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu X-1 (Spomenica Vase Čubrilovića): 274-275.
Ćirković, S. 1982. „Dopune i objašnjenja“. U S. Novaković, Istorija i tradicija, ur. S. Ćirković, 453-478. Beograd: Srpska književna zadruga.
Ćorović-Ljubinković, M. 1961. Odraz kulta sv. Stefana u srpskoj srednjovekovnoj umetnosti. Starinar n.s. 12.
Heyer von Rosenfeld, C. G. F. 1873. Der Adel des Königreichs Dalmatien, J. Siebmacher’s grosses und allgemeines Wappenbuch. Nürnberg: Bauer und Raspe
Hobsbom, E. 2002. „Uvod: kako se tradicije izmišljaju“. U Izmišljanje tradicije, ur. E. Hobsbom i T. Rejndžer, 5-25. Beograd: Biblioteka XX vek.
Published
2010-05-14
How to Cite
Palavestra, Aleksandar. 2010. “The Invention of Tradition: Illyrian Heraldry”. Issues in Ethnology and Anthropology 5 (3), 183 -99. https://doi.org/https://doi.org/10.21301/eap.v5i3.9.
Section
Other Humanities and Social Sciences

Most read articles by the same author(s)