Via Illyria to Europe

  • Vladimir V. Mihajlović Institute for Balkan Studies SASA, Belgrade
Keywords:
reception of Classical antiquity, proto-Illyrism, history of the discipline, the Balkans

Abstract

Archaeology in Serbia was shaped as a discipline by the end of the 19th century. Its founders, mainly educated at the universities in the German-speaking lands, in the spirit of Altertumswissenschaft, have brought with them the corresponding attitude towards the Classical antiquity. In the process of transfer of the concepts a certain blurring occurred, but not absolute abandonment of the previous narratives about the ancient past, for example the one developed in the framework of Proto-Illyrism. From its inception in the humanistic histories of the 16th century, the Proto- Illyrian idea was the framework of political action, the pivotal point of identity construction, but as well the grounds for territorial aspirations. In these tendencies a major role was played by the Classical past. Through the usage of Classical ethnonyms and toponymes, political concepts and historical narratives, the advocates of Proto-Illyrism took part in the positioning of the Balkans in the temporal and spatial domain of the modern Europe. The paper points to the role of the Proto-Illyrian idea in the affirmation and/or legitimizing of various interests (individual, group), as well as in constructing various identities in the Western Balkans.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Babić, Staša. 2008. Grci i drugi: Antička percepcija i percepcija antike. Beograd: Clio.
Babić, Staša. 2011. Čemu još istorija arheologije? Етноантрополошки проблеми 6/3 (н. с.), 565-577.
Blažević, Zrinka. 2008. Ilirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
Blažević, Zrinka. 2010. “Indetermi-nation: Narrative identity and symbolic politics in early modern Illyrism”. In Whose Love of Which Country?: Composite States, National Histories and Patriotic Discourses in Early Modern East Central Europe, ed. by Balázs Trencsényi and Márton Zászkaliczky, 203-223. Leiden: Brill.
Blažević, Zrinka. 2012. Srpski ilirizam prije ilirizma: nacionalno-identifikacijski modeli u historiografskim djelima grofa Đorđa Brankovića (1645-1711). Književna istorija XLIV: 23-39.
Borchardt, Frank L. 1971. German antiquity in Renaissance Myth. Baltimore: The Johns Hopkins Press. Boškov, Svetozar. 2007. „Udžbenici antičke istorije u srpskim školama u 19. veku“. U Antika i savremeni svet, ur. Ksenija Maricki Gađanski, 21-32. Beograd: Društvo za antičke studije Srbije – Arhiv Srema.
Brajzah, Ernst 2009. Istoriografija. Beograd: Clio.
Castner, Catharine C. (ed.) 2005. Biondo Flavio's Italia Illustrata: Text, Translation, and Commentary. Volume I: Northern Italy. Binghamton, NY: Global Academic Publishing.
Čatipović, Milivoj. 1980. Podvale, obmane i zablude u svijetu nauke. Zagreb: Školska knjiga.
Ćirković, Sima. 1968. „Izvori Mavra Orbina“. U Kralјevstvo Slovena, Mavro Orbin, 379-428. Beograd: Srpska književna zadruga.
Ćirković, Sima. 1985. “Mauro Orbini – his Life and Work”. In Il Regno degli Slavi, Pesaro 1601, Mauro Orbini, 7-23. München: O. Sagner.
Ćirković, Sima. 2011. Izvori Mavra Orbina: addenda et corrigenda. Radovi – Zavod za hrvatsku povijest 43: 57-64.
Davidov, Dinko. 2011. „Stematografija. Bakrorezna knjiga Hristifora Žefarovića i Tomasa Mesmera“. U Srpska stematografija, prir. Dinko Davidov, 19-44. Novi Sad: Prometej.
Deretić, Jovan. 1989. „Klasična tradicija u srpskoj književnosti“. U Antičke studije kod Srba, ur. Miodrag Stojanović, 13-20. Beograd: Balkanološki institut SANU.
Geary, Patrick. 2007. Mit o nacijama. Novi Sad: Cenzura.
Goldhill, Simon. 2005. Love, Sex & Tragedy: Why Classics Matters. London: John Murray.
Gros, Mirjana 1976. Historijska znanost: razvoj, oblik, smjerovi. Zagreb: Institut za hrvatsku povijest.
Hellyer, Marcus 2003. The Scientific Revolution: The Essential Readings. Malden, MA: Blackwell.
Jugović, Miodrag. 1934. Titule i potpisi arhiepiskopa i patrijarha srpskih. Bogoslovlјe 9.
Katičić, Radoslav. 1988. Ilirci i ilirski jezik. Forum 12: 675-688.
Kenigsberg, Helmut G, Džeri K. Bouler, Džordž L. Mouz 2002. Evropa u šesnaestom veku. Beograd: Clio.
Kuntić-Makvić, Bruna. 1984. Tradicija o našim krajevima u antičkom razdoblju kod dalmatinskih pisaca XVI i XVII stoljeća. Živa antika 34: 155-164.
Kurelac, Miroslav. 1969. Illlyricum hodiernum i ban Petar Zrinjski. Zbornik Historijskog instituta JAZU 6, 143-154.
Lerski, George J. 1996. Historical Distionary of Poland, 966-1945. Westport, CT: Greenwood Press.
Livingstone, David N. and Charles W. J. Withers. 2005. „On Geography and Revolution“. In Geography and Revolution, ed. by David N. Livingstone and Charles W. J. Withers, 7-22. Chicago: The University of Chicago Press.
Luebke, David M. (ed) 1999. The Counter-Reformation. Malden: Blackwell.
Madunić, Domagoj. 2007. Vinko Pribojević and the Glory of the Slavs, MA Thesis. Budapest: Central European University.
Mihajlović, Vladimir D. 2013. Genius loci Balkani: recepcija prošlosti i konstruisanje akademskog narativa o balkanskom nasleđu. Etnoantropološki problemi 8/3: xxx-xxx.
Mihajlović, Vladimir V. 2012. Relata refero. Percepcija antičke grčke prošlosti u savremenom srpskom obrazovanju. Etnoantropološki problemi 7/3: 747-762.
Milinković, Mihailo. 1989. Ka istorijatu nastave arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu - povodom 150-te godišnjice Filozofskog fakulteta, Glasnik SAD 5, 124-138.
Milinković, Mihailo. 1998. „Odelјenje za arheologiju“. U Filozofski fakultet, 1838 – 1998, ur. Rade Mihalјčić, 425-440. Beograd: Filozofski fakultet.
Milosavljević, Monika. 2013. Niko Županić i konstrukcija jugoslovenske etnogeneze. Etnoantropološki problemi 8/3: xxx-xxx.
Morović, Hrvoje. 1968. “Legenda o povelji Aleksandra Velikog u korist Slavena”. U Sa stranica starih knjiga, Hrvoje Morović, 109-124. Split: Matica Hrvatska.
Mrdeža Antonina, Divna. 2011. Povijesno nasljeđe i kulturni identitet u privatnoj korespodenciji Ivana Lučića Trogiranina. Fluminensia 23 (2): 73-84.
Novaković, Predrag. 2011. „Archaeology in the New Countries of Southeastern Europe: A Хistorical Perspective”. In Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past, ed. Ludomir R. Lozny, 339–461. New York: Springer.
Palavestra, Aleksandar. 2011. U službi kontinuiteta. Etno-arheologija u Srbiji. Etnoantropološki problemi 6/3 : 579-594.
Palavestra, Aleksandar. 2012. Vasić pre Vinče (1900–1908). Etnoantropološki problemi 7/3: 649–679.
Pantić, Miroslav. 1968. „Mavro Orbin, život i rad“. U Kralјevstvo Slovena, Mavro Orbin, XI-CVIII. Beograd: Srpska književna zadruga.
Penington, Donald H. 2002. Evropa u sedamnaestom veku. Beograd: Clio.
Peri, Marvin. 2000. Intelektualna istorija Evrope. Beograd: Clio.
Radić, Radivoj. 2010. „Predgovor“ u Otkrivena Srbija, Pavle Riter Vitezović, 7-27. Beograd: Albatros plus.
Radojčić, Nikola. 1926. O Hronikama Grofa Đorđa Brankovića. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 6.
Radojčić, Nikola. 1951. Oblik prvih modernih srpskih istorija. Zbornik matice srpske, serija društvenih nauka, knjiga 2: 5-55.
Radonić, Jovan. 1911. Grof Đorđe Branković i njegovo vreme. Beograd: Srpska kralјevska akademija.
Radonić, Jovan. 1949. Štamparije i škole Rimske kurije u Italiji i južnoslovenskim zemlјama u XVII veku. Beograd: Izdavačko preduzeće NR Srbije.
Radonić, Jovan. 1950. Rimska kurija i južnoslovenske zemlјe od XVI do XIX veka. Beograd: Naučna knjiga.
Radonić, Jovan. 1955. Đurađ II Branković, „despot Ilirika“. Cetinje: Naučno društvo NR Crne Gore.
Rudić, Srđan. 2006. Vlastela Ilirskog grbovnika. Beograd: Istorijski institut.
Samardžić, Radovan. 1968. „Kralјevstvo Slovena u razvitku srpske istoriografije“. U Kralјevstvo Slovena, Mavro Orbin, CIX-CXXXVI. Beograd: Srpska književna zadruga.
Srejović, Dragoslav. 1983. „Arheologija na Velikoj školi i Univerzitetu u Beogradu“. U Spomenica Srpskog arheološkog društva, 1883 – 1983, ur. Nikola Tasić, 17-25. Beograd: Srpsko arheološko društvo.
Škrivanić, Gavro. 1954. Crkveni letopisi i XVII veka barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića – Peraštanina. Istoriski zapisi 10/2: 310-330.
Trgovčević, Ljubinka. 1986. Naučnici Srbije i stvaranje jugoslovenske države. Beograd: Narodna knjiga.
Vranić, Ivan. 2011. "Ranoantička naselјa" i gvozdeno doba centralnog Balkana: pitanja etničkog identiteta. Etnoantropološki problemi 6/3: 659–678.
Živojinović, Dragolјub R. 2010. Uspon Evrope (1450–1789). Beograd: Zavod za udžbenike.
Published
2013-09-17
How to Cite
Mihajlović, Vladimir. 2013. “Via Illyria to Europe”. Issues in Ethnology and Anthropology 8 (3), 805-23. https://doi.org/https://doi.org/10.21301/eap.v8i3.9.

Most read articles by the same author(s)