The Court and the Monastery Complexes as Centers of Craft Production in Medieval Serbia

Authors

  • Aleksandra Fostikov Institute of History Belgrade, Serbia

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v16i4.9

Keywords:

court, monastery, craft production, Serbia, Middle Ages

Abstract

Being important economical centers on the territory of medieval Serbia and places that in the division of power into sacral and secular stood out, the court and the monastery were the central places of the manor but also first grade centers i.e. urban settlements within boundaries or fence-encircled areas. This was especially the case with the court of the ruler or the head of the church. Thus, in parallel with the craftsmen who were working for the sovereign, landlord or for the monastery on the territory of the manor – the craftsmanship activity was also taking place within the court or monastery complex - on the territory of physically or imaginarily enclosed economic space - the immediate courtyard.

Unlike monasteries whose yard had been encircled and so there is no doubt to whom the workshop actually belonged, in the case of the fortified capital cities, it is difficult to make a distinction between the lord and city workshops. This is especially the case when there are no written sources or systematic archaeological excavations. Based on current knowledge it can be assumed that within the palace complex there were a blacksmith, a goldsmith, a mint, a potter and a tailor, and very likely shoemaker workshops. They were appropriately employing blacksmiths, weavers, gunsmiths, goldsmiths, jewelers, potters, craftsmen who worked on the production and decoration of clothes and shoes, and probably persons practicing the fine crafts, such as engraving. In the case of monasteries, there were blacksmith, goldsmith and potter workshops, and based on the tools it can be assumed that leather production was also present. Workshops with artisans for the production of the essential elements of books, especially within the scriptoriums, should be added to this list as well.

Among them, the most skilled ones were certainly the craft masters. The monastery and church circle were common to found in the working role of craftsmen in a secular environment, as well as secular persons working in the monasteries. Apart from the craftsmen who lived continuously in the complexes, there were also those who traveled with their masters, or stayed within the complexes for a prolonged time due to their working obligations. In that case and where the work was related to a large construction project, some of them stayed within the complexes for years.

 

Downloads

Download data is not yet available.

References

Anđelić, Pavao. 1973. Bobovac i kraljeva Sutjeska; stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću. Sarajevo: Veselin Masleša.

Antonović, Miloš. 2010. „Beograd“. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 31-43. Beograd: Zavod za udžbenike.

Antonović, Miloš. 2010. „Ras”. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 235 -238. Beograd: Zavod za udžbenike.

Berk, Piter. 2005. “Dvoranin”. U Čovek renesanse, priredio Eudjenio Garin, 129 -156. Beograd: Clio.

Bikić, Vesna. 2015. “Pottery manufacture in the Studenica Monastery: Preliminary considerations”. Starinar LXV: 131-144.

Brmbolić, Marin. 1984. Manastir Namasija. Paraćin: SIZ kulture opštine. Paraćin - Vuk Karadžić.

Brmbolić, Marin. 2001. “Zidana peć iz manastira Namasija”. Zbornik Narodnog muzeja – serija: Arheologija 17 (1): 441–447.

“Carolingian Culture at Reichenau and St. Gall”. 2012. University of Virginia; University of California at Los Angeles; University of Vienna. Published by the UCLA Digital Library. Accessed May 20, 2021. http://www.stgallplan.org/.

Cunjak, Mladjan. 2001. “Neke sličnosti između Kruševca i Smederevskog grada i uticaj stalaćko‐kruševačke keramike na smederevsku keramičku proizvodnju”. U Arheološka nalazišta Kruševca i okoline, uredili Nikola Tasić i Ema Radulović, 253- 263. Kruševac: Narodni muzej; Beograd: Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti.

Birtašević, Marija. 1970. Srednjovekovna keramika. Beograd: Muzej grada Beograda.

Coatsworth, Elizabeth and Michael Pinder. 2002. The Art of the Anglo‐Saxon Goldsmith: Fine Metalwork in Anglo‐Saxon England, it’s Practice and Practitioners. Rochester, NY: Boydell Press.

Ćirković, Sima. 1984. “Vladarski dvori oko jezera na Kosovu”. Zbornik za Likovne umetnosti Maticke srpske 20: 67-83.

Ćirković, Sima. 1997. Rabotnici, vojnici, duhovnici. Beograd: Equilibrum.

Ćirković, Sima. 1999. “Dvor”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, uredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 139-142. Beograd: Knowledge.

Ćirković, Sima, Desanka Kovačević-Kojić i Ruža Ćuk. 2002. Staro srpsko rudarstvo, Beograd–Novi Sad.

Čanak-Medić, Milka i Branislav Todić. 2005.

Manastir Dečani. Muzej u Prištini: Centar za očuvanje nasleđa Kosova i Metohije - Mnemosyne: Srpski pravoslavni manastir Visoki Dečani. Beograd: Cicero.

Dagron, Gilbert. 2002. “The Urban Economy, Seventh-Twelfth Centuries”. In The Economic History of Byzantium. From the Seventh through the Fifteenth Century II, edited by Angeliki E. Laiou, 393- 461. Dumbarton Oaks Studies, Dumbarton Oaks Research Library and Collection Washington, D.C. in three volumes as number 39 in the series Dumbarton Oaks Studies: Dumbarton Oaks.

Danilo Drugi. 1988. Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih. Službe. Priredili Gordon Mak Danijel i Damnjan Petrović. Preveli Lazar Mirković, Dimitrije Bogdanović i Damnjan Petrović. Beograd: SKZ.

„Dečani i vizantijska umetnost sredinom XIV veka : međunarodni naučni skup povodom 650 godina manastira Dečana, septembar 1985“. 1989. Uredio Vojislav J. Đurić. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti; Priština: Jedinstvo.

Đokić, Nebojša. „Kruševac“. 2010. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 152-160. Beograd: Zavod za udžbenike.

Đokić, Nebojša. 2010. „Stalać”. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 284-288. Beograd: Zavod za udžbenike.

Fostikov, Aleksandra. 2007. „Zanatstvo u Kruševcu i okolini u 14. i 15. veku. Prilog proučavanju zanatstva u srednjovekovnoj Srbiji“. U Moravska Srbija: istorija – kultura – umetnost: zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa, uredio Siniša Mišić, 231–248. Kruševac: Istorijski arhiv; Beograd: Odeljenje za istoriju Filozofskog fakulteta.

Fostikov, Aleksandra. 2013. “Zanatstvo srednjovekovne Srbije u svetlu tri povelje iz 14. veka”. Beogradski istorijski glasnik 4: 51–69.

Fostikov, Aleksandra i Vladeta Petrović. 2014. “Prilog proučavanju vojne uloge zanatlija u srednjovekovnoj Srbiji”. Beogradski istorijski glasnik 5: 59-69.

Fostikov, Aleksandra. 2019. Zanatstvo srednjovekovne Srbije. Smederevo: Istorijski institut Beograd, Narodni muzej Požarevac (SD Press).

Fostikov, Aleksandra. 2020. “Mesto zanatske radnje – tipologija zanatskih naselja u srednjovekovnoj Srbiji”. Beogradski istorijski glasnik 11: 39-48.

Fostikov, Aleksandra. 2020b. “Mobilnost zanatlija na teritoriji srednjovekovne Srbije”. Istorijski časopis LXIX: 81–97.

Geary, Patrick J. 2018. “Carolingian culture at Reichenau and St. Gall”. Archeologia e Calcolatori (Journal of Archaeological Computing) Supplemento 10: 107-122. https://doi.org/10.19282/ACS.10.2018.07.

Grujić, Radoslav. 1935. “Gusari na Svetoj Gori i hilandarski pirg Hrusija, od XII do XV veka”. Glasnik Skopskog naučnog društva 14: 1–32.

Helms, Mary W. 2006. “Joseph the Smith and the Salvational Transformation of Matter in Early Medieval Europe.” Anthropos 101(2): 451–471.

Hildemar of Corbie. ca. 845. Expositio Regulae Sancti Benedicti. Dostupno u okviru digitalnog projekta: The Hildemar Project. 2014. Edited by Albrecht Diem, et al. Accessed May 20, 2021. http://www.hildemar.org/.

Ivanišević, Vujadin. 2001. Novčarstvo srednjovekovne Srbije. Beograd: Stubovi kulture.

Kalić, Jovanka i Dušan Mrkobrad. 1986. „Utvrđeni kompleks na Gradini kod Postenja (Novi Pazar)“. Glasnik Srpskog arheološkog društva 3: 205-208

Komatina, Ivana. 2016. “Srbi na putu krstaša“. Istorijski časopis 65: 66‒73.

Kovačević, Mirko. 1980. „Profana arhitektura srednjovekovnog Kruševca: rezultati dosadašnjih istraživanja“. U Arheološka istraživanja Kruševca i Moravske Srbije, uredio Đurđe Bošković, 13-24. Beograd: Arheološki institut; Kruševac: Narodni muzej.

Krstić, Aleksandar. 2010. „Smederevo”. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 264-272. Beograd: Zavod za udžbenike.

Kulischer, Јоsef. 1957. Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka. Zagreb: Kultura.

„Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja : prema pisanim izvorima“. 2010. Uredio Siniša Mišić. Beograd: Zavod za udžbenike.

“Manastir Studenica : 700 godina Kraljeve Crkve”. 2016. Beograd: SANU.

Matović, Dragana. 2013. “U Manasiji pronađena jedina manastirska kuhinja”. Novosti 22. avgust 2013. https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:450308-U-Manasiji-pronadjena-jedina-manastirska-kuhinja.

Mihaljčić, Rade. 2006. Zakoni u starim srpskim ispravama, pravni propisi, prevodi, uvodni tekstovi i objašnjenja. Beograd: SANU.

“Mileševa u istoriji srpskog naroda: međunarodni naučni skup povodom sedam i po vekova postojanja, juni 1985”. 1987. Uredio Vojislav J. Đurić. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

Milinković, Mihailo. 1996. “Nova arheološka istraživanja kompleksa sv. Arhanđela kod Prizrena”. Glasnik Srpskog arheološkog društva 11: 208-223.

Miljković, Ema. 2010. „Resava”. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 240-242. Beograd: Zavod za udžbenike.

Minić, Dušica i Obrenija Vukadin. 2007. Srednjovekovni Stalać. Beograd: Arheološki institut; Kraljevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture.

Mišić, Siniša i Tatjana Subotin-Golubović. 2003. Svetoarhanđelovska hrisovulja. Beograd: Istorijski institut.

Mišić, Siniša. „Prizren”. 2010. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 218-222. Beograd: Zavod za udžbenike.

Mišić, Siniša. 2013. “Zaselci u srednjovekovnoj Srbiji”. Beogradski istorijski glasnik 4: 39-49.

Mišić, Siniša. 2015. “Društvena struktura Prizrena u 14. veku”. U Zbornik radova u čast akademiku Desanki Kovačević Kojić, uredili Rajko Kuzmanović, Dragoljub Mirjanić, Đuro Tošić, 319-325. Banja Luka : ANURS. Laktaši : Grafomark.

Mišić, Siniša. 2019. Srpsko selo u srednjem veku. Beograd: Evoluta.

Mrgić, Jelena. 2010. “Pregled istoriografije o srednjovekovnim gradovima, tvrđavama i trgovima srpskih zemalja“. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja : prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 15-21. Beograd: Zavod za udžbenike.

Mrgić, Jelena. 2011. „Cives et civitates : urban studies in recent Serbian historiography : in memory of prof. Sima Ćirković“. U Spomenica akademika Sime Ćirkovića, uredio Srđan Rudić, 245-259. Beograd: Istorijski institut.

Mrgić, Jelena. 2012. “Proučavanje `centralnih` naselja u istorijskoj geografiji Bizantijskog carstva na Balkanu i mogućnosti primene nove metodologije”. U Vizantijski svet na Balkanu. Knj. 2 (Posebna izdanja, knj. 42/2), uredili Bojana Krsmanović, Ljubomir Maksimović, Radivoje Radić, 285-297. Beograd: Vizantološki institut SANU.

Mojsilović, Svetlana. 1981. “Prostorna struktura manastira srednjovekovne Srbije”. Saopštenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika XIII: 7-45.

Novaković, Stojan. 1911. “Nemanjićke prestonice Ras - Pauni - Nerodimlja”. Glas Srpske kraljevske akademije 88: 1-54.

„Osam vekova Studenice“. 1986. Beograd : Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve.

Parker, William N. 1979. “Industry”. In The New Cambridge Modern History. Companion volume, edited by Peter Burke, 43-45. Cambridge University Press, 1979.

Petrović, Vladeta. 2014. “Društvena i prostorna struktura srpskih gradskih naselja u poznom srednjem veku”. PhD diss., Faculty of Philosophy in Belgrade. IS DD 247.

Petrović, Vladeta. 2014. “Gora Prozrak i dvor Nerodimlja”. Istorijski časopis 59: 131-140.

Popović, Svetlana. 1994. Krst u krugu: arhitektura manastira u srednjovekovnoj Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture: Prosveta.

Popović, Marko. 1987. Stari grad Ras. Beograd.

Popović, Marko. 2015. Manastir Studenica. Arheološka otkrića. Beograd : Republički zavod za zaštitu spomenika kulture :Arheološki institut. Beograd : Publikum.

Rusu, Adrian Andrei. 2015. “Spatial organization and monastic life in Bizere abbey”. In Monastic Life, Art, and Technology in the 11th – 16th Centuries, edited by Ileana Burnichioiu, 91-112. Mega Publishing House.

Rybakov, Boris Aleksandrovich. 1948. Remeslo Drevnej Rusi. Moskva: AN SSSR.

Simić, Gordana 1990-1991. “Palata Golubačkog grada”. Saopštenja XXII-XXIII: 77-101.

“St. Gallen, Stiftsbibliothek, Cod. Sang. 1092: Plan of Saint Gall”. Virtual Manuscript Library of Switzerland. http://dx.doi.org/10.5076/e-codices-csg-1092.

„Socijalna struktura srpskih gradskih naselja (12. – 15. vek)“. 1992. Uredili Jovanka Kalić, Miloslav Čolović. Smederevo : Muzej u Smederevu ; Beograd : Odeljenje za istoriju Filozofskog fakulteta.

„Srednji vek u srpskoj nauci, istoriji, književnosti i umetnosti. X : šest vekova od završetka gradnje manastira Manasije“. 2019. Dani srpskoga duhovnog preobraženja. Despotovac: Narodna biblioteka "Resavska škola"; Beograd: Institut za srpski jezik SANU.

Starodubcev, Tatjana. 2012. „O portretima u Ravanici“. Zbornik radova Vizantološkog instituta 49 : 333-354.

“Studenica i vizantijska umetnost oko 1200. godine : međunarodni naučni skup povodom 800 godina Manastira Studenice i stogodišnjice SANU“. Urednik Vojislav Korać. 1988. Beograd: SANU.

Trijić, Vladan. 2002-2003. „O sokalnicima“. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 68-69 (1-4): 3-28.

Veselinović, Andrija. 1982. „Trgovina u Srbiji u doba Despotovine“, MA diss., Faculty of Philosophy in Belgrade. IS MR 123.

Veselinović, Andrija. 1995. Država srpskih despota. Beograd: Vojska.

Uzelac, Aleksandar. 2010. „Debrc“. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja - prema pisanim izvorima, uredio Siniša Mišić, 94. Beograd: Zavod za udžbenike.

Uzelac, Aleksandar. 2019. “Lazar Svetogorac – srpski monah i časovničar između istorije i mita”. Beogradski istorijski glasnik 10: 77–90.

Zdravković, Ivan. 1965. “Prilozi za proučavanje dvoraca i drugih spomenika kulture u srednjovekovnoj Srbiji”. Zbornik zaštite spomenika kulture 16: 143-155.

Zdravković, Ivan. 1975. Srednjevekovni gradovi i dvorci na Kosovu. Beograd.

Zettler, Alfons. 2015. “Spaces for servants and provendarii in Early Medieval Monasteries. The example of the virtual monastery on the Plan of Saint Gall”. Bulletin du centre d’études médiévales d’Auxerre. BUCEMA [Online], Hors-série 8: 1-18. Online since 30 January 2015. https://doi.org/10.4000/cem.13624.

Živojinović, Mirjana. 1986. „Hilandar i pirg u Hrusiji”. Hilandarski zbornik 6: 59–82.

Willis, Robert. 1848. “Description of the ancient plan of the Monastery of St. Gall, in the ninth century”. Archaeological Journal 5 (1): 85-117. https://doi.org/10.1080/00665983.1848.10850686.

Downloads

Published

2021-12-14

How to Cite

Fostikov, Aleksandra. 2021. “The Court and the Monastery Complexes As Centers of Craft Production in Medieval Serbia”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 16 (4):1189–1206. https://doi.org/10.21301/eap.v16i4.9.

Issue

Section

Other Humanities and Social Sciences