La presse musicale (post) yougoslave en transition
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.4Mots-clés :
presse musicale , musique populaire, transition, Yougoslavie, SerbieRésumé
Le développement de l'Internet et des technologies numériques a influencé une migration de plus en plus grande du contenu imprimé dans la sphère numérique (blogs, médias en ligne, portails web, réseaux sociaux), ce qui a aussi provoqué des changements dans les habitudes des lecteurs, ainsi que dans la conception et le format des textes. La presse musicale ne fait pas exception à cet égard. Dans les pays de l'Europe du Sud, ces processus concordent avec la période des transformations politiques, sociales, culturelles et économiques qui ont mené au développement des nombreuses formes particulières régionales et locales de la culture populaire. L'existence de la Yougoslavie en tant qu'un état unique a permis la création d'un espace culturel authentique qui a continué à se développer même après son démantèlement. Cet article tente d'éclaircir un segment de cette authenticité locale par l'analyse de la presse musicale. L'objectif que les auteurs de cet article désirent atteindre est celui de présenter le développement des médias musicaux imprimés, tout d'abord u dans la République fédérative socialiste de Yougoslavie, ensuite en Serbie, ainsi que de reconstruire les modalités de transformation de ces médias dans la période de transition. L'objectif est de définir la perception et l'importance de la musique comme d'un phénomène culturel local à travers une analyse qualitative du matériel d'archives, tout comme du matériel accessible sur les réseaux, et de suivre ensuite les changements culturels survenus au fil du temps et causés par les agitations sociales et culturelles globales et locales. Nous traitons la presse non seulement comme un moyen qui joue un rôle informatif, mais plutôt comme un moyen qui indique les positions de la communauté locale, créant en même temps des récits sur la culture populaire qui sont incorporés dans notre vie quotidienne.
Téléchargements
Références
Abrahamson, David. 2015. "Digital Transformation, Print Continuity: Magazine as Art Form Rather Than Platform." In The Routledge Handbook of Magazine Research, edited by David Abrahamson and Marcia R. Prior-Miller, 534–546. New York: Routledge, 2015.
Ajduk, Marija. 2021. Reprezentacija jugoslovenskog novog talasa u štampi od 1979. do 1985. godine. Beograd: Dosije.
Banić Grubišić, Ana. 2013. Romski Hip hop u Srbiji: muzika i konstrukcija manjinskog identiteta. Beograd: Srpski genealoški centar: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Banić Grubišić, Ana i Nina Kulenović. 2019. “Turbotronik – na granici između lokalne muzičke scene i žanra u nastajanju”. Etnoantropološki problemi 14(1): 23–46. https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.1
Bolčić, Silvano. 2019. „’Etnonacionalizacija’ post-jugoslovenskih društava: svojstva, akteri, posledice i mogućnosti ’deetnonacionalizacije’“. Sociologija 61 (3): 323-346. https://doi.org/10.2298/SOC1903323B
Cvek, Sven, Snježana Ivčić i Jasna Račić. 2015. „Jugoslavensko radništvo u tranziciji: ’Borovo’ 1989.“. Politička misao 52 (2): 7-34.
Đurković, Miša. 2013. „Rokenrol i nova narodna muzika u Jugoslaviji i Srbiji“. Sociološki pregled XLVII (2): 231-247. https://doi.org/10.5937/socpreg1302231D
Gajić, Zlatomir. 2023. “Štampani magazin XZ urednika Petra Lukovića - popularna kultura kao sredstvo političke borbe”. Zbornik radova Akademije umetnosti 11: 222-237. https://doi.org/10.5937/ZbAkU2311222G
Gorunović, Gordana. 2007. „Postsocijalizam i tranzicija, lokalne zajednice i identiteti“. U Antropologija savremenosti, uredio Saša Nedeljković, 190-207. Beograd: SGC i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Hearsum, Paula. 2013. “Music Journalism.” In Specialist Journalism, edited by Barry Turner and Richard Orange, 107–123. New York: Routledge.
Hofman, Ana. 2008.“Nostalgija ili subverzija: postsocijalizam i problemi kulturnih politika u ruralnoj sredini“. Nova srpska politička misao 16 (1): 209-220.
Hromadžić, Hajrudin. 2020. „Historizacija tranzicije – slučaj (post)jugoslavenskog prostora“. Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline 29 (1): 81-95. https://doi.org/10.17234/SocEkol.29.1.4
Janjetović, Zoran. 2010. „’Selo moje lepše od Pariza’ – Narodna muzika u socijalističkoj Jugoslaviji”. Godišnjak za društvenu istoriju 3: 63-89.
Kovačević, Ivan. 2007. Antropologija tranzicije. Beograd: SGC i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Krušelj, Željko. 2015. „Mehanizmi političke kontrole nad omladinskim tiskom u socijalističkoj Hrvatskoj na primjeru Poleta (1976.–1990.)“. Historijski zbornik 68 (2): 323-349.
Marković, Predrag. 2007. Trajnost i promena. Društvena historija socijalističke i postsocijalističke svakodnevice u Jugoslaviji i Srbiji. Beograd. Službeni glasnik.
Milosavljević, Ljubica. 2008. „Formiranje stava o starima kao glasačima kroz medijske izvore“. Etnoantropološke sveske 12 (n.s.) (1): 83-108.
Milosavljević, Ljubica. 2010. „Konstrukcija starosti: štampa o domovima za stare (1945-1960)“. Etnoantropološki problemi 5 (2): 165-183. https://doi.org/10.21301/eap.v5i2.8
Milosavljević, Ljubica. 2018. „Prvi svetski rat u narativima srpskih džez muzičara školovanih u Austriji: ratna odšteta kao improvizacija”. Antropologija 18 (3): 101-122.
Milosavljević, Ljubica and Vladimira Ilić. 2019. “On the other side of the genre boundary: an anthropological analysis of compromises as jazz musicians' strategy of action”. Traditiones 48 (3): 21-41. https://doi.org/10.3986/Traditio2019480302
Nossek, Hillel, Hanna Adoni and Galit Nimrod. 2015. „Is Print Really Dying? The State of Print Media Use in Europe“. International Journal of Communication 9: 365–385.
Pavlović, Dragana and Tatjana Vulić. 2014. „Izazovi i perspektive novih medija u odnosu na tradicionalne“. U: Digitalne medijske tehnologije i društveno-obrazovne promene 4, uredili Dubravka Valić Nedeljković i Dejan Pralica, 133-140. Novi Sad: Filozofski fakultet Univerzitet u Novom Sadu.
Raković, Aleksandar. 2012a. „Savez socijalističke omladine Jugoslavije i muzička omladina Jugoslavije u sporu oko rokenrola (1971-1981)“. Tokovi istorije 3: 159-189.
Raković, Aleksandar. 2012b. Rokenrol u Jugoslaviji 1956-1968. Beograd: Arhipelag.
Ristivojević, Marija. 2011. „Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog ’novog talasa’ u rokenrol muzici“. Etnoantropološki problemi 6 (4): 935-952. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.6
Ristivojević , Marija. 2013 . Rokenrol kao simbolički resurs. Etnološko-antropološke sveske, N.s., 21 = 10: 129-142.
Ristivojević , Marija. 2014 . Beograd na ”novom talasu”. Muzika kao element konstukcije lokalnog identiteta (Etnološka biblioteka, knj. 77). Beograd: Srpski genealoški centar: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Sabo, Adriana. 2015. „Muzički magazin Džuboks kao medijator jugoslovenske popularne muzike“. U: Zbornik radova sa naučnog skupa Drugi nacionalni naučni skup sa međunarodnim učešćem Balkan Art Forum 2014. Umetnost i kultura danas: duh vremena i problemi interpretacije, uredili Danijela Stojanović, Danijela Zdravić-Mihailović i Dragan Žunić, 457-469. Niš: Fakultet umetnosti.
Senjković, Reana. 2008. Izgubljeno u prijenosu: pop iskustvo soc kulture. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Shuker, Roy. 2016. Understanding Popular Music Culture. New York: Routledge.
Stefanović, Duško. 2014. Domaća rok štampa. Beograd: Utopija.
Stojanović, Srđan D. 2014. Predgovor u Domaća rok štampa, Duško Stefanović, str. 5. Beograd: Utopija.
Vasiljević, Jelena. 2008. „Kultura sećanja i medijska narativizacija sukoba u Hrvatskoj“. Etnoantropološki problemi 3 (1): 243-273. https://doi.org/10.21301/eap.v3i1.12
Vasiljević, Jelena. 2009. „Narativizacija srpsko-hrvatskog sukoba iz 1990ih: primeri upotrebe medijskih izvora u antropološkom istraživanju“. Antropologija 9: 147-173.
Verderi, Ketrin. 2005. Šta je bio socijalizam i šta dolazi posle njega. Beograd: Fabrika knjiga.
Vučetić, Radina. 2006. „Rokenrol na Zapadu Istoka – slučaj Džuboks“. Godišnjak za društvenu istoriju XIII, sveska 1-3: 71-88.
Vučetić, Radina. 2012. Koka-kola socijalizam. Amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina XX veka. Beograd: Službeni glasnik.
Vujović, Marija and Anka M. Prokopović. 2018. „Ženska štampa u socijalističkoj Jugoslaviji“. Kultura 161: 152-169. https://doi.org/10.5937/kultura1861152V
Warner, Simon. 2015. “In print and on screen: The changing character of popular music journalism.” In The Sage Handbook of Popular Music, edited by Andy Bennett and Steve Waksman, 439–455. Los Angeles: SAGE.
Zubak, Marko. 2013. “The Yugoslav Youth Press (1968-80): Student Movements, Subcultures and Communist Alternative Media”. Dissertation. Faculties of the Central European University, Budapest.
Žikić, Bojan. 2012. „Vremenska kontekstualizacija kulturnih predstava o postsocijalizmu, tranziciji i evrointegracijama u Srbiji“. Etnoantropološki problemi 7 (4): 899-917. https://doi.org/10.21301/EAP.v7i4.1
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


