(Re)présentation de la nouvelle vague de Belgrade dans le roman Quand tu dis que je suis à toi
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v20i1.1Mots-clés :
roman Quand tu dis que je suis à toi, Goran Skrobonja, nouvelle vague, Belgrade, musique, littérature, anthropologieRésumé
Dans ce travail est exposée l’analyse anthropologique des représentations culturelles de la nouvelle vague que l’on peut trouver dans le roman Quand tu dis que je suis à toi de Goran Skrobonja. L’intrigue du roman est située dans la deuxième moitié des années 80 du vingtième siècle. Le personnage principal est un jeune homme qui vit à Belgrade et appartient au « monde de la nouvelle vague » qui s’est formé au début des années quatre-vingt, et qui a continué à répandre son influence sous des formes différentes au cours de toute la décennie. L’objectif de cette recherche est la reconstruction des significations attribuées à la nouvelle vague, la scène musicale d’alors, mais aussi à Belgrade de ce temps là, celles-là étant le produit des souvenirs et des récits personnels. Du point de vue méthodologique j’ai utilisé l’analyse du quotidien et des pensées du personnage principal du roman comme source des données pour l’établissement des éléments de signification par lesquels se construit une forme spécifique de l’identité « nouvelle vague ». Cette identité dépasse la problématique de la scène musicale et s’élargit à la compréhension et la création d’une sorte de « savoir » sur la ville elle-même, aussi bien que sur la période évoquée.
Téléchargements
Références
Ajduk, Marija. 2021. Reprezentacija jugoslovenskog novog talasa u štampi od 1979. do 1985. godine. Beograd: Dosije studio - Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Ajduk, Marija, Ljubica Milosavljević i Ana Banić Grubišić. 2023. „(Post) jugoslovenska muzička štampa u tranziciji”. Etnoantropološki problemi 18 (4): 1081-1114. https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.4
Ajduk, Marija. 2024. „’Popularity’ in the Youtube Era: An anthropological analysis of music trending on Serbian YouTube and IDJTV“. In The Routledge Handbook of Popular Music and Politics of the Balkans, edited by Catherine Baker, 550-564. London: Routledge. https://doi.org/10.4324/9781003328162-43
Antonijević, Dragana. 2011. „Gastarbajter kao liminalno biće: problematizacija i konceptualizacija kulturnog identiteta”. Etnoantropološki problemi 6 (4): 1013-1033. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.10
Antonijević, Dragana, Ana Banić Grubišić i Marija Krstić. 2011. „Gastarbajteri – iz svog ugla. Kazivanja o životu i socio-ekonomskom položaju gastarbajtera”. Etnoantropološki problemi 6(4): 983-1011. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.9
Antonijević, Dragana. 2020. „Bečki haustori u sumračnoj viziji Darka Markova“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 61-99. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.3
Bakić, Ilija. 2017. „Goran Skrobonja: Rokenrol iz srećnijih vremena“. Dnevnik.rs 15. maj 2017.
https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-skrobonja-rokenrol-iz-srecnijih-vremena-unos-1053.html
Banić Grubišić, Ana. 2011. „Jedna drugačija gastarbajterska priča: Romi gastarbajteri – transnacionalna manjina u transmigraciji”. Etnoantropološki problemi 6 (4): 1035-1054. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.11
Banić Grubišić, Ana. 2020. „’Između dva sveta’ – antropološka analiza ’gastarbajterskog romana’ Taksist od Münchena“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 101-128. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.4
Banić Grubišić, Ana. 2024. „Romski bildungsroman – o kulturnoj traumi odrastanja u romanima Grad bola i Grad greha Metija Kamberija. Etnoantropološki problemi 19 (1): 87-110. https://doi.org/10.21301/eap.v19i1.4
Brujić, Marija. 2020. „Roman ’Snežni čovek’ Davida Albaharija: antropološko čitanje“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 129-153. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.5
Czarniawska, Barbara. 2009. „Distant readings: anthropology of organizations through novels“. Journal of Organizational Change Management 22 (4): 357-372. https://doi.org/10.1108/09534810910967143
Cohen, Marilyn. 2013. Introduction: Anthropological Aspects of the Novel to Novel Approaches to Anthropology: Contributions to Literary Anthropology, edited by Marilyn Cohen, 1-26. Lexington Books.
Cohen, Sara. 1995. „Sounding out the City: Music and the Sensuous Production of Place”. Transactions of the Institute of British Geographers 20 (4): 434-446. https://doi.org/10.2307/622974
Cohen, Sara. 2013. „Musical memory, heritage and local identity: remembering the popular music past in a European Capital of Culture”. International Journal of Cultural Policy 19 (5): 576-594. https://doi.org/10.1080/10286632.2012.676641
Dražeta, Bogdan i Belma Buljubašić. 2021. „Kultura sjećanja u podijeljenom gradu: Sarajevo i Istočno Sarajevo“. Antropologija, no. 21, 113-130.
Đorđević, Ivan. 2010. Antropologija naučne fantastike: tradicija u žanrovskoj književnosti. Beograd: Etnografski institut SANU.
Džodan, Neven. 2017. „Goran Skrobonja: Istine i zablude o ‘veselim’ osamdesetim u SFRJ”. Blic 7. avgust 2017.
Gavrilović, Ljiljana. 2008. „Vodič iz Omelasa: akciona antropologija u glazuri od čuda“. Etnoantropološki problemi 3 (2): 89-105. https://doi.org/10.21301/eap.v3i2.6
Gavrilović, Ljiljana. 2012. „Omladinske distopije: bildungs roman za 21. vek“. Etnoantropološki problemi 7 (2): 343-357. https://doi.org/10.21301/eap.v7i2.2
Gavrilović, Ljiljana i Ivan Kovačević. 2015. „Antropološko čitanje naučne fantastike“. Etnoantropološki problemi 10 (4): 987-1002. https://doi.org/10.21301/eap.v10i4.11
Gorunović, Gordana. 2010. „Ostrvo dana sutrašnjeg: književna fikcija kao kulturna kritika“. U Naš svet, drugi svetovi: antropologija, naučna fantastika i kulturni identiteti, uredio Bojan Žikić, 27-59. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Gorunović, Gordana. 2014. „Usmena istorija SFRJ i virtuelna sećanja na omladinske radne akcije”. Etnoantropološki problemi 9 (1): 49-67. https://doi.org/10.21301/EAP.v9i1.3
Gorunović, Gordana. 2020. „Književno delo i život B. Vongara u svetlu etnologije i antropologije”. Etnoantropološki problemi 15 (1): 199-238. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.8
Gorunović, Gordana. 2022. Ogledi iz etnografije i antropologije književnosti. Beograd: Srpski genealoški centar.
Gorunović, Gordana. 2024. „’Crna kutija’ Džordža Stokinga“. Etnoantropološki problemi 19 (1): 19-43. https://doi.org/10.21301/eap.v19i1.1
Hutcheon, Linda. 1980. Narcissistic Narrative: The Metafictional Paradox. Waterloo: Wilfrid Laurier University Press.
Iser, Wolfgang. 1989. Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology. Maryland: The Johns Hopkins University Press.
Knežević, Zlatko. 2010. „O nečemu ni iz čega i pozitronskim dušama: antropologija, naučna fantastika i tehnologija“. U Naš svet, drugi svetovi: antropologija, naučna fantastika i kulturni identiteti, uredio Bojan Žikić, 111-143. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Kovačević, Ivan, Žarko Trebješanin i Dragana Antonijević. 2013. „Metodološki okvir proučavanja nostalgije i životnih priča”. Etnoantropološki problemi 8 (4): 945-963. https://doi.org/10.21301/EAP.v8i4.3
Kovačević, Ivan i Dragana Antonijević. 2018. „Dva pripovedanja identiteta“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 41-63. https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.2
Kulenović, Nina. 2020. „Svi mi u sebi nosimo mnogo identiteta, mnoštvo tih naših Ja“: antropološka analiza Dnevnika jednog nomada Bekima Sejranovića“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 239-265. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.9
Mijić, Emilija. 2011. „Yustalgija: sećanje i materijalna kultura socijalizma kao okvir za konzumiranje sadašnjosti“. Etnoantropološki problemi 6 (3): 763-782. https://doi.org/10.21301/eap.v6i3.13
Milanović, Nevena. 2018. „Novi život kafane: disolucija ‘sjajnog trećeg mesta’”. Etnoantropološki problemi 13 (4): 971-985. https://doi.org/10.21301/eap.v13i4.4
Milosavljević, Ljubica. 2008. „Formiranje stava o starima kao glasačima kroz medijske izvore“. Etnološke sveske 12 (1): 83-108.
Milosavljević, Ljubica. 2010. „Konstrukcija Starosti: štampa o domovima za stare (1945-1960)“. Etnoantropološki Problemi 5 (2):165-83. https://doi.org/10.21301/eap.v5i2.8
Milosavljević, Ljubica and Vladimira Ilić. 2019. „On the other side of the genre boundary: an anthropological analysis of compromises as jazz musicians’strategy of action”. Traditiones 48 (3): 21-41. https://doi.org/10.3986/Traditio2019480302
Omladinski radio. 2017. „Vredi pročitati: Kada kažeš da sam tvoj“. Objavljeno 6. novembra 2017. https://oradio.rs/sr/vesti/kultura/knjiga/vredi-procitati-kada-kazes-da-sam-tvoj-5678.html
Paunović, Zoran. 2019. Doba heroja. Beograd: Geopoetika.
Pišev, Marko. 2016. „Horor i zlo“. Etnoantropološki problemi 11 (2): 327-349. https://doi.org/10.21301/eap.v11i2.1
Petrović Trifunović, Tamara i Ivana Spasić. 2021. „Sećanja na Jugoslaviju u Srbiji danas – kontinuiteti i iskrivljenja“. U Kontinuiteti i inovacije, uredile Anita Buhin i Tina Filipović, 227-250. Zagreb: Srednja Europa.
Radonjić, Goran. 2016. Fikcija, metafikcija i nefikcija: modeli pripovijedanja u srpskom i američkom romanu šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka. Beograd: Službeni glasnik.
Ribić, Vladimir. 2007. „Antropologija raspada Jugoslavije: o etničkom nacionalizmu“. U Antropologija postsocijalizma, uredio Vladimir Ribić, 216-243. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Ristivojević, Marija. 2011. „Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog ‘novog talasa’ u rokenrol muzici”. Etnoantropološki problemi 6 (4): 931-947. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.6
Ristivojević, Marija. 2012. „Rokenrol kao lokalni muzički fenomen“. Etnoantropološki problemi 7 (1): 213-233. https://doi.org/10.21301/eap.v7i1.10
Ristivojević, Marija. 2013. „’Novi talas’ u percepciji novih generacija“. Etnoantropološki problemi 8 (4): 1013-1024. https://doi.org/10.21301/EAP.v8i4.6
Ristivojević, Marija. 2014. Beograd na „novom talasu“: muzika kao element konstrukcije lokalnog identiteta. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Spasić, Ivana. 2012. „Jugoslavija kao mesto normalnog života: sećanja običnih ljudi u Srbiji”. Sociologija 54 (4): 577–594. https://doi.org/10.2298/SOC1204577S
Stanojev-Kosanović, Tijana. 2017. „Razgovor s književnikom: Goran Skrobonja – Roman o neponovljivim osamdesetim“. Vršačka kula 16. avgust 2017. https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-razgovor-s-knjizevnikom-goran-skrobonja-roman-o-neponovlj-unos-6890.html
Van der Hoeven, Arno. 2012. „Remembering the popular music of the 1990s: dance music and the cultural meanings of decade-based nostalgia”. International Journal of Heritage Studies 20 (3): 316-330. https://doi.org/10.1080/13527258.2012.738334
Vekonj, Kristijan. 2017. „Goran Skrobonja: Kada kažeš da sam tvoj – Muzika, Eros i Tanatos“. Hello Cherry web magazine 2017. http://www.hellycherry.com/2017/11/goran-skrobonja-kada-kazes-da-sam-tvoj.html
Žikić, Aleksandar. 2016. Tajna vračarskog trougla: prvih pedeset godina rokenrola na Vračaru. Beograd: Gradska opština Vračar.
Žikić, Bojan. 2006. „Strah i ludilo: prolegomena za antropološko proučavanje savremene žanr-književnosti“. Etnoantropološki problemi 1 (2): 27-43. https://doi.org/10.21301/eap.v1i2.2
Žikić, Bojan. 2010a. „Antropologija i žanr: naučna fantastika – komunikacija identiteta“. Etnoantropološki problemi 5 (1): 17-34. https://doi.org/10.21301/eap.v5i1.1
Žikić, Bojan. 2010b. „Mi smo ja, a oni su roj. Individualni i kolektivni identitet kao relaciono svojstvo ljudi i tuđina u naučnoj fantastici“. U Naš svet, drugi svetovi: antropologija, naučna fantastika i kulturni identiteti, uredio Bojan Žikić, 191-218. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Žikić, Bojan, Miloš Milenković i Danijel Sinani. 2018. „Socijalno-ontološki solipsizam u delu Filipa K. Dika“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 111-133. https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.6
Žikić, Bojan. 2019. „’Nema leka (u) Galadu’: načini ostvarivanja kulturne komunikacije knjigom ’Mračna kula’ Stivena Kinga“. Etnoantropološki problemi 14 (4): 1067-1103. https://doi.org/10.21301/eap.v14i4.1
Žikić, Bojan, Danijel Sinani i Miloš Milenković. 2019. „Gde završava civilizacija započinje Užas: kulturno oblikovanje straha u Simonsovom ’Teroru’“. Etnoantropološki problemi 14 (2): 401-433. https://doi.org/10.21301/eap.v14i2.1
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


