Le folklore muséal (ethnographique) vs. folklore des (ethnologues) muséaux
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v20i1.7Mots-clés :
activité muséale ethnographique, folklore muséal ethnographique, conservateurs, régime politique socialiste, transitionRésumé
Dans des sociétés hautement idéologisées, dont la société serbe a fait partie à l’époque du régime socialiste, toute sorte d’activité était formellement proclamée le résultat du libre arbitre consensuel des participants conscients. L’activité muséale ethnographique représentait aussi un prisme particulier à travers lequel les conservateurs, les experts, ainsi que les dirigeants des institutions, donnaient le ton et fixaient les cadres axyologiques pour l’interprétation de la culture populaire des communautés traditionnelles. Aujourd’hui, avec un regard en arrière, un tel système idéologisé de triage professionnel, de documentation, de réflexion et de représentations ultérieures dans le cadre de l’activité muséale ethnographique, peut être analysé comme une sorte de folklore ethnographique muséal. Un tel folklore muséal (ethnographique) est né et a été maintenu dans le cadre d’un petit groupe, mais, en tout cas autoritaire, car il s’agit d’un groupe social informel des conservateurs de musée engagés dans le système de protection des biens culturels. La mise en exergue du besoin d’effectuer des recherches, ainsi que de prendre une position de travail initiale sur l’existence d’une telle activité folklorique, pourrait ensuite être débattue dans le champ plus large des motifs, des objectifs et des résultats qui ont marqué les processus de retraditionnalisation des membres de nombreux groupes sociaux dans la période du socialisme tardif, du démantèlement de la Yougoslavie et de la transition actuelle.
Téléchargements
Références
Antonijević, Dragana. 2010. Ogledi iz antropologije i semiologije folklora. Beograd: Srpski genealoški centar.
Antonijević, Dragana. 2023. Antropologija folklora. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofski fakultet Univerzitet u Beogradu, Dosije studio.
Banić Grubišić, Ana. 2023. Internet mimovi između folklora i popularne culture. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet Odeljenje za etnologiju i antropologiju. Dosije studio.
Benderać, Ljiljana. 2000. Muzeji Srbije. Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Bjeladinović-Jergić, Jasna. 2001. „Etnografski muzej u Beogradu : 1901-2001“. U Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu : 1901-2001, uredila Jasna Bjeladinović-Jergić, 7-42. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Božić Marojević, Milica. 2019. „Ko smo mi? O izložbi 'Nazrni, pa se vrni' Etnografskog muzeja u Beogradu“. Glasnik Etnografskog muzeja 83:119-120.
Bulatović, Dragan. 2022. „Pogled za obramicom, niz put“. Glasnik Etnografskog muzeja 85: 207-218.
Dražeta, Bogdan 2023. Ogledi iz antropologije organizacije. Beograd: Srpski genealoški centar.
Dundes, Alan. 1980. “Who Are the Folk?” In Interpreting Folklore by Alan Dundes, 17–35. Bloomington: Indiana University Press,.
Gavrilović, Ljiljana.1991. Realni svetovi fantastike (katalog izložbe). Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Gavrilović, Ljiljana. 2007. Kultura u izlogu: ka novoj muzeologiji. Beograd: Etnografski institut SANU.
Gavrilović, Ljiljana. 2009. O politikama, identitetima i druge muzejske priče. Beograd: Etnografski institut SANU.
Hasanagić, Edib. 1975. „Muzeji Srbije danas“. Bilten Zajednice muzeja Srbije 5: 3–10.
Ingold, Tom. 2008. „Anthropology is not Ethnography“. Proceedings of the British Academy 154: 69–92.
Ivanović Barišić, Milina. 2021. „Socijalistički narativ i tradicionalna kultura“. U Propaganda i javni narativi u socijalističkoj Jugoslaviji, uredili Bojana Bogdanović, Kristijan Obšust, 219-248. Novi Sad: Arhiv Vojvodine – Beograd: Etnografski institut SANU.
Kostić, Sofija. 1994. Realnost magije (katalog izložbe). Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Kovačević, Ivan. 2011. „Muzeji i modernizacija: dres, traktor i plastična lutka“. Etnoantropološki problemi 6 (2): 365-380. https://doi.org/10.21301/EAP.v6i2.5
Kovačević, Ivan. 2012. „O antropolozima ili koliko antropologija jeste zbir intelektualnih karijera“. Etnoantropološki problemi 7 (1):19-34. https://doi.org/10.21301/eap.v7i1.1
Kovačević, Ivan i Dragana Antonijević. 2014. Traženje značenja : eseji iz antropologije i folkloristike. Beograd : Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Kovačević, Ivan. 2015. Istorija srpske antropologije. Beograd : Univerzitet, Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju i Dosije studio.
Krivošejev, Vladimir. 2012. Muzeji, menadžment, turizam: ka savremenom muzeju, od teorije do prakse. Valjevo – Beograd: Narodni muzej Valjevo, NIP Obrazovni informatory.
Krivošejev, Vladimir, Rade Ristanović. 2022. „Prilog proučavanju razvoja muzejske delatnosti tokom Drugog svetskog rata u okupiranoj Srbiji“. Etnoantropološki problemi 17 (4): 1403-1430. https://doi.org/10.21301/eap.v17i4.12.
Krivošejev, Vladimir, Rade Ristanović. 2023. „Damnatio memoriae srpske kulture:Zavod za čuvanje starina vlade Milana Nedića, preteča Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture“. Etnoantropološki problemi 18 (4):1297-1317. https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.12.
Lazarević, Radmila. 1976. „Izložbe Etnografskog muzeja 1901-1976“. U Etnografski muzej u Beogradu 1901-1976 (katalog izložbe), 25-46. Beograd: Galerija Srpske akademije nauka i umetnosti i Etnografski muzej u Beogradu.
LeCompte, M. D. 1987. „Bias in the Biography: Bias and Subjectivity in Ethnographic Research“. Anthropology and Education Quarterly 18 (2): 43-52.
Ljuboja, Gordana. 2001. Etnički humor XX veka u humorističkoj štampi Srbije. Beograd: Etnografski muzej.
Matić, Miloš. 2021. Velika etnografija naroda. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Matić, Miloš. 2021a. „Izložba 'Ornamentalna baština – dvopređne čarape Srbije' Etnografski muzej u Beogradu, decembar 2020 – decembar 2021“. Glasnik Etnografskog muzeja 84: 163-172.
Matić, Miloš. 2024. „Transfer zapadnih i istočnih muzeoloških koncepcija – Etnografski muzej u Beogradu u socijalističkom periodu“. U Kulturni transfer Evropa–Srbija u socijalističkoj Jugoslaviji, uredile Marina Simić i Ivana Pantelić, 155-170. Beograd: Dosije Studio. DOI: 10.46793/82057-99-4.155M.
Milenković, Miloš. 2008. „O naučnom radu i našem univerzitetu (sto godina kasnije)“. Glasnik Etnografskog muzeja 72: 41-50.
Milenković, Miloš. 2006. "Idealni etnograf". Glasnik Etnografskog instituta SANU 54: 161-172. https://doi.org/10.2298/GEI0654161M
Obradović, Aleksandar. 2015. „Multimedijalna prezentacija fenomena kulture ishrane u Srbiji –kratak osvrt na izložbu Kultura ishrane u Srbiji“. Glasnik Etnografskog muzeja 79: 235-239.
Prošić-Dvornić, Mirjana. 2003. „Pogovor“. U Od pusta do zlatoveza, Đurđica Petrović.Beograd: Etnološka biblioteka – SGC i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Pavličić, Jelena. 2011. „Plastične devedesete“. Glasnik Etnografskog instituta 59 (2): 242-244.
Richardson, M. 1975. „Anthropologist - the Myth Teller“. American Ethnologist 2: 517-533.
Rihtman-Auguštin, Dunja. 1972. „Četiri varijacije na temu kultura poduzeća“. Kulturni radnik 25 (3): 121–151.
Simić, Marina. 2006. „Displaying Nationality as Traditional Culture in the Belgrade Ethnographic Museum: Exploration of a Museum Modernity Practice“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 54: 305-318.
Stojanović, Marko i Miloš Matić. 2010. Plastične devedesete (katalog izložbe). Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Stojanović, Marko. 2007. „Etnografska muzejska ekspozicija u funkciji komunikacionog procesa - primer stalne postavke Etnografskog muzeja u Beogradu“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 55 (1): 157-170.
Stojanović, Marko. 2008. „Glasnik Etnografskog muzeja VS Glasnik Etnografskog instituta SANU - Paralelni svetovi etnologije tranzicije/tranzicije etnologije“. U Slike kulture nekad i sad, uredile Zorica Divac i Dragana Radojčić, 237-255. Beograd: Etnografski institut SANU.
Stojanović, Marko. 2023. „Nova pitanja/čitanja u Etnografskom muzeju“. Folkloristika 8 (1-2): 175-192. https://doi.org/10.18485/folk.2023.8.1_2.9
Stojanović, Marko. 2024. „Izazovi etnografske muzejske reprezentacije preoblikovane narodne kulture u vreme socijalizma“. U Kulturni transfer Evropa–Srbija u socijalističkoj Jugoslaviji, uredile Marina Simić i Ivana Pantelić,171-193. Beograd: Institut za evropske studije, Dosije studio. DOI:10.46793/82057-99-4.171S.
Živković, Dušica. 2015. Kultura ishrane u Srbiji (katalog izložbe). Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Živković, Dušica, Miloš Matić, Marko Stojanović i Jelena Tešić-Vuletić. 2019. To smo mi – narodna zanimanja u Srbiji : nazrni pa se vrni (katalog izložbe). Beograd: Etnografski muzej.
Živković, Dušica. 2020. Ornamentalna baština – dvopređne čarape Srbije (katalog izložbe). Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Whiteford, Linda M., Robert T. Trotter II. 2008. Ethics for Anthropological Research and Practice. London Grove, Illinois: Waveland.
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


