Ko peva, zlo ne misli: antropološka analiza prostornih i simboličkih aspekata muzičke fontane na Slaviji
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.7Ključne reči:
Muzička fontana, simbol, Slavija, popularna muzika, ideologija, kulturaApstrakt
Rad nastoji da utvrdi šta tačno znači kada gradska i, posredno, republička vlast nazove neki objekat „novim simbolom Beograda.“ Ovaj naučni problem razmatra se na primeru muzičke fontane na Slaviji. Kakav je to simbol i na osnovu čega mu se pripisuje dotični status? Šta bi muzička fontana, kao „novi“ simbol prestonice, trebalo da predstavlja? Na ova i druga pitanja nastojaću da odgovorim antropološkom analizom mizansecna fontane i njenog simboličnog sadržaja. Pod mizanscenom podrazumevam sve ono što leži oko fontane, a što se može implicitno ili eksplicitno dovesti sa njim u prostornu vezu. Simbolička ravan fontane obuhvata, između ostalog, i njen muzički sadržaj koji će takođe biti predmet razmatranja u tekstu.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Adorno, Theodor W. 2002. Essays on music. Oakland: University of California Press.
Birdsall, Carolyn. 2013. „(In)audible Frequencies: Sounding out the Contemporary Branded City.“ In Essays on Cultural Resistance, Subversion, and Diversion, ed. Christoph Lindner and Andrew Hussey, 115-131. Amsterdam: Amsterdam University Press.
Bourdieu, Pierre. 1984. Distinction. A Social Critique of the Judgements of Taste. Cambridge: Harvard UP.
Cloonan, Martin. 1999. Pop and the Nation-State: Towards a Theorisation. Popular Music 18 (2): 193-207.
Cohen, Sara. 1995. Sounding out the City: Music and the Sensuous Production of Place. Transactions of the Institute of British Geographers 20 (4): 434-446.
Cvjetičanin, Predrag i Mirjana Milankov. 2011. Kulturne prakse građana Srbije. Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Gelner, Ernest. 2000. Postmodernizam, razum i religija. Zagreb: Naklada Jesenjski i Turk.
Hashemi, Amin. 2017. „Power and Resistance in Iranian Popular Music.“ In Popular Music Studies Today, ed. Julia Merill, 129-138. Berlin: Springer VS.
Helbrecht, Ilse. 2004. Bare Geographies in Knowledge Societies — Creative Cities as Text and Piece of Art: Two Eyes, One Vision. Built Environment 30 (3): 194-203
Low, Setha M. 1996. The Anthropology of Cities: Imagining and Theorizing the City. Annual Review of Anthropology 25: 383-409.
Morris, Martin. 2013. Communicative Power and Ideology in Popular Music. Journal of Communication Inquiry 37 (2): 113 –127.
Mos, Marsel. 1982. Sociologija i antropologija 2. Beograd: Prosveta i Biblioteka XX vek.
Opačić, Bojana i Bogdana Subašić. (2016). Kulturne potrebe i navike građana Srbije. Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Ortner, Sherry B. 1973. On Key Symbols. American Anthropologist 75 (5): 1338-1346.
Peddie, Ian. 2006. The Resisting Muse. Popular Music and Social Protest. London: Routledge.
Ristivojević, Marija. 2012. Proučavanje muzike u antropologiji. Etnoantropološki problemi 7 (2): 471-486.
Ristivojević, Marija. 2013. „Novi talas“ u percepciji novih generacija. Etnoantropološki problemi 8 (4): 1013-1024.
Stanković, Vladan. 2010. Društvena elita u srbiji – preobražaj i prohodnost u poslednjih dvadeset godina. Nacionalni interes 6 (3): 469-490.
Sterne, Jonathan. 1997. Sounds like the Mall of America: Programmed Music and the Architectonics of Commercial Space. Ethnomusicology 41 (1): 22-50.
Stokes, Martin. 2004. Music and the Global Order. Annual Review of Anthropology 33: 47-72
Tochka, Nicolas. 2014. Voicing freedom, sounding dissent: Popular music, simulation and citizenship in democratizing Albania, 1991–1997. European Journal of Cultural Studies 17(3): 298 –315.
Zander, Mark F. 2006. Musical influences in advertising: how music modifies first impressions of product endorsers and brands. Psychology of Music 34 (4): 465-480.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2018 Autori

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


