Konstruisanje lokalnog identiteta Beogradskog džez festivala 70ih godina XX veka

Autori

  • Marija Ajduk Institut za etnologiju i antropologiju, Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu https://orcid.org/0000-0003-4443-6562
  • Ljubica Milosavljević Odeljenje i Institut za etnologiju i antropologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu https://orcid.org/0000-0002-3430-8084

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v20i4.9

Ključne reči:

muzika, štampa, džez, festival, Beograd, antropologija

Apstrakt

Rad ima za cilj da uputi u proces konstruisanja lokalnog džez festivala u Beogradu tokom sedamdesetih godina XX veka. Kroz ugledajući model, Njuport džez festival, koji je kao delimična repriza organizovan u Beogradu od 1971. do 1973. godine, a na primeru raznorodnih štampanih izvora, biće moguće pokazati dalju genezu Beogradskog džez festivala od 1974. godine. Značaj teme u skladu s orijentacijom antropologije muzike, ukazuje na mogućnost da se na primeru medijskih sadržaja analiziraju značenja ovog muzičkog žanra i konkretne festivalske prakse u SFRJ. Kao glavni istraživački nalazi izdvaja se to da je Beogradski džez festival bio jedan od garanata opstanka džeza kao muzičkog žanra, dok je istovremeno učestvovao u sazdavanju različitih džez delatnosti.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Ajduk, Marija. 2018. „An analysis of the concept of locality on the example of Slovenia's new-wave music scene”. Anthropological notebooks 24 (3): 5-24.

Ajduk, Marija. 2021. Reprezentacija jugoslovenskog novog talasa u štampi od 1979. do 1985. godine. Beograd: Dosije.

Ajduk, Marija. 2024. „‘Popularity’ in the YouTube era: an anthropological analysis of music trending on Serbian YouTube and IDJTV”. In The Routledge handbook of popular music and politics of the Balkans, edited by Catherine Baker, 550-564. New York: Routledge. 10.4324/9781003328162-43

Аjduk, Marija, Ljubica Milosavljević i Ana Banić Grubišić. 2023. „Muzički festivali kao prostor konstruisanja lokalnih identiteta na primeru manifestacije Jazz in the Garden”. Muzikologija 35: 37-52. https://doiserbia.nb.rs/img/doi/1450-9814/2023/1450-98142335037A.pdf

Ajduk, Marija, Ljubica Milosavljević, and Ana Banić Grubišić. 2024. „ (Post)Yugoslavian Music Press in Transition”. Etnoantropološki problemi 18 (4): 1081-1114. https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.4.

Ajduk, Marija i Marko Pišev. 2018. „‘Blok brate, Bruklin brate’: prilog proučavanju odnosa muzike i mesta na primeru antropološkog istraživanja novobeogradske hip-hop kulture”. Antropologija 18 (3): 59-71.

Ake, David. 2002. Jazz Cultures. Berkeley: University of California Press.

Arnautović, Jelena. 2012. Između politike i tržišta: popularna muzika na Radio-Beogradu u SFRJ. Beograd: Radio-televizija Srbije.

Banić Grubišić, Ana. 2013. „Antropološki pristup medijima – kratak pregled (sa posebnim osvrtom na igrani film)”. Antropologija 13 (2): 135-155.

Banić Grubišić, Ana i Nina Kulenovć. 2019. „Turbotronik – na granici između lokalne muzičke scene i žanra u nastajanju”. Etnoantropološki problemi 14 (1): 23-46. https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.1

Bennett, Andy. 2022. „Sociological perspectives on music and place”. In The Bloomsbury Handbook of Popular Music, Space and Place, edited by Geoff Stahl and J. Mark Percival, 45-56. New York: Bloomsbury Publishing Inc.

Cohen, Sara. 1993. „Ethnography and Popular Music Studies”. Popular Music 12 (2): 123-38.

Cohen, Sara. 1995. „Sounding out the City: Music and the Sensuous Production of Place”. Transactions of the Institute of British Geographers 20 (4): 434-446. https://doi.org/10.2307/622974

Cohen, Sara. 1997. „Identity, place and the ’Liverpool Sound’”. In Ethnicity, Identity and Music, edited by Martin Stokes, 117-134. Oxford: Berg.

Cohen, Sara. 2007. Decline, Renewal and the City in Popular Music Culture: Beyond the Beatles. Ashgate Publishing, Ltd.

Connell, John and Chris Gibson. 2004. Sound Tracks. Popular music, identity and place. London: Routledge.

Cresswell, Tim. 2004. Place: a short introduction. Wiley-Blackwell.

Gupta, Akhil and James Ferguson. 1992. „Beyond ‘Culture’: Space, Identity, and the Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7: 6-23.

Erdeljac, Nela. 2024. „Jazz Music in Yugoslav-American Foreign Relations (1956-1974)”. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Humphreys, Michael, Andrew D. Brown and Mary Jo Hatch. „Is Ethnography Jazz?” Management teaching Review 10 (1): 5-31. https://doi.org/10.1177/1350508403101001

Jakovljević, Svetolik. 2003. Jedan vek džeza: kratki prilozi za izučavanje džeza u Srbiji. Beograd: Zagor.

Janjetović, Zoran. 2010. „Zabavna štampa u socijalističkoj Jugoslaviji”. Studia lexicographica 4 (1): 33-59.

Janjetović, Zoran. 2011. Od "Internacionale" do komercijale: popularna kultura u Jugoslaviji: 1945-1991. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.

Jacke, Christoph, James Martin and Ed Montano. 2014. Editorial Introducton in Music Journalism. IASPM 4 (2): 1-6. doi.org/10.5429/2079-3871(2014)v4i2.1en

Jevtović, Zoran i Predrag Bajić. 2018. „Kulturna politika na dnevnim stranama dnevnih novina u Srbiji”. Kultura 160: 274-290. 10.5937/kultura1860274J

Kelemen, Petra i Nevena Škrbić Alempijević. 2012. Grad kakav bi trebao biti: etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Kozorog, Miha. 2011. “Festival tourism and production of locality in a small Slovenian town”. Journal of tourism and cultural change 9 (4): 298-319. http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14766825.2011.617453.

Kozorog, Miha. 2016. “Triggering movement in places of belonging: jazz festival organizers as locals-cosmopolitans in a small Slovenian town”. In: Moving places : relations, return, and belonging, edited by Nataša Gregorič Bon and Jaka Repič, 105-125. New York; Oxford: Berghahn.

Kozorog, Miha and Dragan Stanojević. 2013. „Towards a Definition of the Concept of Scene: Communication on the Basis of Things that matter”. Sociologija 55 (3): 353–374. https://doi.org/10.2298/SOC1303353K

Krstić, Miloš. 2010. Vek džeza: Od Sent Luisa do Beograda. Beograd: Zavod za udžbenike.

Lukić Krstanović, Miroslava. 2010. Spektakli XX veka: Muzika i moć. Beograd: Etnografski institut SANU.

Marković, Predrag. 2012. Trajnost i promena: društvena istorija socijalističke i postsocijalističke svakodnevice u Jugoslaviji i Srbiji. Beograd: Službeni glasnik.

Massey, Doreen. 1993. „Power-geometry and a progressive sense of place”. In: Mapping the Futures: Local Cultures, Global Change, edited by J. Bird, B. Curtis, T. Putnam, G. Robertson and L. Tickner, 60-70. London: Routledge.

Milosavljević, Ljubica. 2008. „Formiranje stava o starima kao glasačima kroz medijske izvore”. Etnološke sveske 1 (2): 83-108.

Milosavljević, Ljubica. 2010. „Konstrukcija Starosti: štampa o domovima za stare (1945-1960)“. Etnoantropološki Problemi 5 (2):165-83. https://doi.org/10.21301/eap.v5i2.8.

Milosavljević, Ljubica. 2018. „Prvi svetski rat u narativima srpskih džez muzičara školovanih u Austriji: ratna odšteta kao improvizacija”. Antropologija 18 (3): 101-122.

Milosavljević, Ljubica. 2024. „Džez štampa u Srbiji od 1953. do 1965. godine“. Etnoantropološki problemi 19 (2): 529–550. https://doi.org/10.21301/eap.v19i2.9.

Milosavljević, Ljubica and Vladimira Ilić. 2020. „On the other side of the genre boundary: an anthropological analysis of compromises as jazz musicians’ strategy of action”. Traditiones 48 (3): 21-41. https://doi.org/10.3986/Traditio2019480302

Milošević Šošo, Biljana. 2013. „ (Ne)kulturna politika u zemljama tranzicije”. Sociološki pregled 8: 129-140. https://doi.org/10.5937/SocGod1308129M

Mordue, Tom and Noel Dennis. 2017. „Performing jazz and the jazz constellation: Movements, moments and connections”. Marketing Theory 1-17. 10.1177/1470593116689756

Nedeljković, Marko. 2011. „Interpretativnost novinskog izveštavanja”. Kultura 132: 77-94. https://doi.org/10.5937/kultura1132077N

Oldfather, Penny, and Jane West. „Qualitative Research as Jazz”. Educational Researcher 23 (8): 22–26. https://doi.org/10.2307/1176859.

Ože, Mark. 2005. Nemesta. Beograd: XX vek.

Perković, Ante. 2011. Sedma Republika: pop kultura u YU raspadu. Beograd: Službeni glasnik.

Pred, Allan. 1984. „Place as Historically Contingent Process: Structuration and the Time – Geography of Becoming Places”. Annals of the Association of American Geographers 74: 279-297.

Radović, Srđan. 2013. Grad kao tekst. Beograd: Biblioteka XX vek.

Ristić, Andrijana. 2011. „Od filozofije prvog Petogodišnjeg plana do popularne kulture”. Kultura 133: 339-358. 10.5937/kultura1133339R

Ristivojević, Marija. 2011. „Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog ‘novog talasa’ u rokenrol muzici”. Etnoantropološki problemi 6(4): 931-947. 10.21301/eap.v6i4.6.

Ristivojević, Marija. 2012. „Rokenrol kao lokalni muzički fenomen”. Etnoantropološki problemi. 7 (1): 213-233. 10.21301/eap.v7i1.10.

Ristivojević, Marija. 2013. „Rokenrol kao simbolički resurs”. Etnološko-antropološke sveske 21: 129-142.

Ristivojević, Marija. 2014. Beograd na ‘novom talasu’: muzika kao element konstrukcije lokalnog identiteta. Beograd: Srpski genealoški centar: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Sabo, Adriana. 2014. „Muzički magazin Džuboks kao medijator jugoslovenske popularne muzike”. U Umetnost i kultura danas: duh vremena i problemi interpretacije : zbornik radova sa naučnog skupa (BARTF 2014, Niš, 10-11. Oktobar 2014.), uredile Danijela Stojanović i Danijela Zdravić Mihailović, 457-469. Niš: Fakultet umetnosti.

Senjković, Reana. 2008. Izgubljeno u prijenosu: pop iskustvo soc kulture. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.

Stahl, Geoff. 2022. „Music, space, place and non-place”. In The Bloomsbury Handbook of Popular Music, Space and Place, edited by Geoff Stahl and J. Mark Percival, 7-20. New York: Bloomsbury Publishing Inc.

Straw, Will. 1991. „Systems of articulation, logics of change: Communities and scenes in popular music”. Cultural Studies 5 (3): 368-388. http://dx.doi.org/10.1080/09502389100490311

Straw, Will. 2004. „Cultural Scenes”. Loisir et Société / Society and Leisure 27 (2): 411-422. http://dx.doi.org/10.1080/07053436.2004.10707657

Thrift, Nigel. 2006. „Space”. Theory, Society and Culture 23: 139-155. https://doi.org/10.1177/0263276406063780

Toroman, Tatomir. 2018. „Čikanje. (Neočekivana) kritika jugoslovenskog društva u zabavnom listu Čik. Kultura 161: 170-185. 10.5937/kultura1861170T

Vasiljević, Jelena. 2008. „Kultura sećanja i medijska narativizacija sukoba u Hrvatskoj”. Etnoantropološki problemi 3 (1): 243–273. https://doi.org/10.21301/eap.v3i1.12

Vučetić, Radina. 2006. „Rokenrol na Zapadu Istoka – slučaj Džuboks“. Godišnjak za društvenu istoriju XIII, sveska 1-3: 71-88.

Vučetić, Radina. 2010. „Džuboks (Jukebox). The First Rock'n'Roll Magazine in Socialist Yugoslavia”. In Remembering Utopia. The Culture of Everyday Life in Socialist Yugoslavia, edited by Breda Luthar and Maruša Pušnik, 145-164. Washington: New Academia Publishing.

Vučetić, Radina. 2012a. Koka-kola socijalizam: amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina XX veka. Beograd: Službeni glasnik.

Vučetić, Radina. 2012b. „Trubom kroz gvozdenu zavesu: prodor džeza u socijalističku Jugoslaviju”. Muzikologija 13: 53-77.

Vuletić, Tatjana i Ivana Milovanović. 2016. „Faktografija i interpretacija u srpskoj dnevnoj štampi”. Nasleđe 35: 307-319.

Žikić, Aleksandar. 2016. Prvih pedeset godina rokenrola na Vračaru: tajna vračarskog trougla. Beograd: Gradska opština Vračar.

##submission.downloads##

Objavljeno

2026-01-09

Najčitanije od istog autora

<< < 1 2 3 4 > >>