La représentation du quotidien socialiste en transformation – la série télévisée „Une vie meilleure“

Auteurs

  • Belma Buljubašić Department of Communication Science/Journalism, Faculty of Political Sciences, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovine

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v17i2.7

Mots-clés :

série télévisée, culture pop, yougonostalgie, stéréotypes, quotidiens, crise économique

Résumé

Dans cet article est analysée la série télévisée Une vie meilleure diffusée de 1987 jusqu'en 1991 dans toutes les parties de la République fédérative socialiste de Yougoslavie. Bien que la série ait un nombre imposant de 82 épisodes et qu’elle contienne aussi des éléments de soap-opéra et de télénovela, son contenu n'est pas banal et elle n'a pas uniquement un caractère divertisssant. La série peut être interprétée également comme une représentation très sérieuse de la situtation politique d'alors et de ses conséquences sur la vie quotidienne des citoyens. Dans la perspective actuelle, Une vie meilleure peut être analysée aussi du point de vue de la yougonostalgie omniprésente, existant au sein ntérieur de différentes générations, et même parmi ceux qui n'étaient pas encore nés lorsque la série a été diffusée, mais connaissent cette période par l'intermédiaire des récits romantisés de leurs parents. 

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Anđelić, N. 2005. Bosna i Hercegovina- između Tita i rata. Beograd: Samizdat B92

Bartolac, A., Kamenov, Ž. i Petrak, O. 2011. „Rodne razlike u obiteljskim ulogama, zadovoljstvu i doživljaju pravednosti s obzirom na tradicionalnost stava“. Revija za socijalnu politiku 18 (2): 175-194. Zagreb: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Boyer, D. 2016. Ostalgija i politike sjećanja u istočnoj Njemačkoj. Postavljeno 27.2.2016. godine https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/02/27/dominic-boyer-ostalgija-i-politike-sjecanja-u-istocnoj-njemackoj/

Buljubašić, B. 2014. „Instrumentalizacija masovnih medija u funkciji nacionalističke destrukcije bosanskohercegovačke zajednice“ Doktorska disertacija Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu.

Buljubašić, B. 2021. Posljednji udarac bosanskohercehovačkom rukovodstvu. Postavljeno 09.01.2021. https://www.noviplamen.net/glavna/posljednji-udarac-bosanskohercegovackom-komunistickom-rukovodstvu-afera-neum/

Cifrić, I. 2013. „Iskustvo seljačkog društva. Poruka modernom društvu“. Sociologija i prostor 51, 196 (2): 265-279. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. DOI: doi.org/10.5673/sip.51.2.7

Čalić, M-Ž. 2013. Istorija Jugoslavije u XX veku. Clio: Beograd.

Danesi, M. 2019. Popular culture: Introductory Perspectives. Lanham. Rowman et Littlefield.

Dizdarević, R. 2000. Od smrti Tita do smrti Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost.

Dražeta, B. 2022. „Etnički i regionalni stereotipi u TV seriji 'Konak kod Hilmije“. Etnoantropološki problemi 17 (1): 119-155. https://doi.org/10.21301/eap.v17i1.4

Đurković, Miša. 2005. „Prva petoletka: domaće serije: domaće televizijske serije i transformacija sistema vrednosti u tranziciji”. Sociološki pregled 39 (4): 357–381.

Erdei, I. 2008. Antropologija potrošnje. Beograd: XX vek.

Hromadžić, H. 2020. „Svakodnevni život: sučelje mikro, mezo i makroteorija“. Sociologija i prostor 58 (2020) 218 (3): 223-243. https:// doi.org/10.5673/sip.58.3.1

Jović, D. 2003. Jugoslavija – drţava koja je odumirala: uspon, kriza i pad Četvrte Jugoslavije. Beograd: Samizdat B92.

Kosanović, S. 2018. „Suvremene muško-ženske konstrukcije u američkim igranim serijama Sex i grad, Kućanice i Vatreni dečki“. Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije14 (2): 87-102.

Kovačević, Ivan i Marija Brujić. 2014. „‘Ljubav na prvi pogled’ – TV serije: uvod u antropološku analizu”. Etnoantropološki problemi 9 (2): 395–415. https:// doi.org/10.21301/eap.v9i2.7.

Kožul, F. 1973. Samoupravni i radni status žene u Jugoslaviji (rezultati istraživanja). Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka.

Kurspahić, K. 2003. Zločin u 19 i 30, Balkanski mediji u ratu i miru. Sarajevo: Mediacentar Sarajevo i South East Europe Media Organization (SEEMO).

Mijić, E. 2012. „Nasleđe kao savremeni pop-kulturni sadržaj: Industrijalizacija i reprezentacija SFRJ“. Ogledi o jugoslovenskom kulturnom nasleđu: Zbornik radova sa naučnog skupa Okviri konstruisanja jugoslovenskog kulturnog nasleđa, uredio Ivan Kovačević, 225-241.

Milosavljević, O. 2004. Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine. https://dokumen.tips/documents/antibirokratska-revolucija-by-olivera-milosavljevic.html

Musabegović, N. 2002. „Ruralno-urbani antagonizam u dezintegracionim procesima“. Republika br. 296. http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/296/296_13.html

Neidhardt, T. 1999. Kultura stanovanja: Popularni priručnik. Sarajevo: Svjetlost.

Nenadović, A. 1996. „'Politika' u nacionalističkoj oluji“. Srpska strana rata, priredio Nebojša Popov, 583-609. Zrenjanjin: Republika, Beograd, Vikom grafik, Novi Beograd i Građanska čitaonica.

Novaković, G. N. 2007. Propadanje radničke klase. Beograd: Institut društvenih nauka u Beogradu.

Panjeta, L. 2005. „Telenovela – antidepresiv za mase (Mehanizmi ubjeđivanja i plasiranje poruke Dobra u telenoveli)“. Telenovela fabrika ljubavi: Uvod u žanr i produkciju, uredili Panjeta, L., Mazzioti, N., Spahić, B. i Sanchez, L. Sarajevo: Zoro.

Perica, V. 2006. Balkanski idoli II (Religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama). Beograd: XX vek.

Popović, M. i Belc, P. 2014. „Jugonostalgija: Jugoslavija kao metaprostor u suvremenim umjetničkim praksama“. Život umjetnosti: časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi 94 (1): 18-35.

Postnikov, B. 2017. Ima li „Boljeg života“ nakon smrti Jugoslavije? Postavljeno 22.12.2017.godine. https://www.bilten.org/?p=21618

Ross, A. 2014. Pop kultura i moć. Postavljeno 21.9.2014. godine. https://pescanik.net/pop-kultura-i-moc/

Slavković, D. 1981. Biti novinar. Beograd: Radnička štampa.

Sulima, R. 2005. Antropologija svakodnevice. Beograd: XX vek.

Thompson, M. 1995. Kovanje rata. Zagreb: Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i Građanska inicijativa za slobodu javne riječi.

Trifunović, Vesna. 2009. „Konceptualizacija gubitnika i dobitnika tranzicije u popularnoj kulturi.” Etnoantropološki problemi 4 (1): 107–121. https://doi.org/10.21301/eap.v4i1.5.

Vekarić, B. 2011. Reči i nedela Pozivanje ili podsticanje na ratne zločine u medijima u Srbiji1991-1992. Beograd: Centar za tranzicione procese.

Velikonja, M. 2008.Titostalgia: A study of Nostalgia of Josip Broz. Ljubljana: Peace Institute.

Velikonja, M. i Perica, V. 2012. Nebeska Jugoslavija; Interakcije političkih mitologija i pop -kulture. Beograd: XX vek.

Téléchargements

Publiée

2022-10-01

Comment citer

Buljubašić, Belma. 2022. « La représentation Du Quotidien Socialiste En Transformation – La série télévisée „Une Vie meilleure“ ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 17 (2):629–659. https://doi.org/10.21301/eap.v17i2.7.