Autogestion villagoise dans la période 1944-1955 dans la perspective anthropologique: l’exemple du village Dobri Do

Auteurs

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v19i2.8

Mots-clés :

Comité populaire local, Dobri Do, Serbie, communauté villageoise, étatisation

Résumé

L’autogestion villageoise est un sujet insuffisamment exploré dans la littérature anthropologique serbe, mais aussi étrangère. Il a également été insuffisamment exploré dans quelle mesure les archives des organes des autorités locales peuvent être utilisées comme des sources pour des recherches anthropologiques. C’est pourquoi sur l’exemple du village Dobri Do dans les alentours de Pirot, et sur la base des documents des Archives historiques de Pirot se rapportant au travail du Comité populaire local dans ce village, nous avons tenté de contribuer à une meilleure compréhension de ces questions scientifiques. C’est la période après la Seconde Guerre mondiale qui a été chosie, aussi bien en raison de l’état des documents dans les fonds d’archives, que parce que cette période a été marquée par de nombreux processus qui mettaient en relief plus clairement la complexité de cette question. On est parti de l’hypothèse que l’autogestion locale, en tant que médiateur entre la communauté villageoise et les organes de l’État, a été principalement orientée vers la protection des intérêts de la communauté villageoise elle-même.

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Anderson, B. 1998. Nacija zamišljena zajednica. Beograd: Plato.

Anderson, Robert T. and Gallatin Anderson. 1962. „The Indirect Social Structure of European Village Communities”. American Anthropologist 64 (5): 1016–27.

Banovac, Boris. 1998. Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Sociološko istraživanje regionalne pripadnosti u Istri. Rijeka: Pravni fakultet.

Blum, Jerome 1971. „The Internal Structure and Polity of the European Village Community from the Fifteenth to the Nineteenth Century”. The Journal of Modern History 43(4): 542–76.

Boswell, Laird. 2009. „Rethinking the Nation at the Periphery”. French Politics, Culture & Society 27(2): 111–26.

Bosiljčić, Slobodan. 1963. Istočna Srbija. Beograd: Nolit – Prosveta.

Cvijić, Jovan. 1987. Antropogeografski spisi. Beograd: SANU – NIRO Književne novine – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Dobrivojević, Ivana. 2011. „Slika jednog društva. Životne prilike na srpskom selu 1945-1955”. Istorija 20. veka 2011(2): 143-157.

Dobrivojević, Ivana. 2016. „Od krize do krize: Životni standard u Jugoslaviji 1955–1965”. Prispevki za novejšo zgodovino (before 1960: Prispevki za zgodovino delavskega gibanja) 56(1): 145-160.

Dyer, Christopher. 1994. „The English Medieval Village Community and Its Decline”. Journal of British Studies 33(4): 407–429.

Đorđević, Tihomir 1923. Naš narodni život. Beograd: Srpska književna zadruga.

Đurđev, Aleksandar 2007. „Lokalna samouprava u Srbiji – od 1804. godine do tranzicije”. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu 2007 (1-2): 7-20.

Halpern, Džoel M. 2006. Srpsko selo: društvene i kulturne promene u seoskoj zajednici 1952-1987. Beograd: Etnološka biblioteka.

Hercog, Drago i Ivan Bendiš. 2023. „Uspostava lokalne vlasti nakon Drugog svjetskog rata u dubrovačkom kraju kroz sačuvano arhivsko gradivo”. Vjesnik dalmatinskih arhiva 4/2023: 42-66.

Ilić, Ivan. 1985. Pravo na zajedništvo. Beograd: Rad.

Janković, Dejan. 2001. „Metodološki doprinosi Jovana Cvijića sociološkom proučavanju seljačkog društva”. Letopis naučnih radova 25 (1-2): 75-85.

Luković, Miloš. 2011. „Development of the modern serbian state and abolishment of Ottoman agrarian relations in the 19th century”. Český Lid 98 (3): 281–305.

Milićević, Milan Đ. 1984. Život Srba seljaka. Beograd: Prosveta.

Milosavljević, Bogoljub. 2015. Dva veka lokalne samouprave u Srbiji: razvoj zakonodavstva (1804-2014). Beograd: Stalna konferencija gradova i opština - Savez gradova i opština Srbije.

Mioković, Vojislav i Srđan Šljukić. 2012. „Razaranje socijalnog kapitala na primeru agrarne politike u socijalističkoj Jugoslaviji (1945-1953)”. Kultura polisa IX (18): 133-149.

Mišić, Siniša. 2019. Srpsko selo u srednjem veku. Beograd: Evoluta.

Mitrović, Milovan 1998. Sociologija sela. Beograd: SDS.

Nikolić, Dragan K. 1983. „Vuk Karadžić kao izvor za državnopravnu istoriju I deo (Predustanički i ustanički period) ”. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu 23: 331-347.

Novaković, Stojan. 1965. Selo. Beograd: Srpska književna zadruga.

Pavković, Nikola F. 2014. Studije i ogledi iz pravne etnologije. Beograd: Etnološka biblioteka.

Pavković, Nikola F. 2009. Banatsko selo: društvene i kulturne promene - Gaj i Dubovac. Novi Sad: Matica srpska.

Pavlović, Momčilo. 1997. Srpsko selo 1945-1952: otkup. Beograd: Institut za savremenu istoriju.

Požgan, Jasna i Ivana Posedi. 2016. „Gradivo javne uprave od 1945 do 1952: značenje i korištenje”. Atlanti 26 (2): 161-169.

Redfield, Robert 1960. The little community: Peasant society and culture. The University of Chicago Press.

Venkatarangaiya, M. 1943. „The village in the structure of local government”. The Indian Journal of Political Science 4 (4): 330–53.

Vlahović, Petar. 1995. „Selo u Srbiji u XIX veku”. Glasnik Etnografskog instituta SANU XLIV: 279-292.

Vukanović, T.P. 1965. Selo kao društvena zajednica kod Srba s naročitim osvrtom na Sretečku župu u APKM. Priština: Poseban otisak iz Glasnika Muzeja Kosova i Metohije.

Vukosavljević, Sreten. 2012. Istorija seljačkog društva IV – seoske ustanove u uredbe. Beograd: Službeni glasnik.

Živković, Dušan. 1969. Postanak i razvitak narodne vlasti u Jugoslaviji 1941-1942. Beograd: Institut za savremenu istoriju.

Téléchargements

Publiée

2024-08-10

Comment citer

Nedeljković, Saša, et Biljana Anđelković. 2024. « Autogestion Villagoise Dans La période 1944-1955 Dans La Perspective Anthropologique: l’exemple Du Village Dobri Do ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 19 (2):503–528. https://doi.org/10.21301/eap.v19i2.8.

Articles les plus lus par le même auteur ou la même autrice

1 2 > >>