On the Study of Kinship in Serbia – An Overview of Works and Approaches

Auteurs

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v21i2.9

Mots-clés :

kinship, anthropology, ethnology, Serbia, history of the discipline

Résumé

Kinship, as one of the classical fields of anthropological research, in Serbia was not constituted as a separate field of inquiry during most of the existence of the discipline in the way that was the case in British, American, and French anthropology. In other words, kinship has not been the subject of systematic and theoretically based analyses such as we find in other anthropological traditions. However, this does not mean that it was not a subject of interest for researchers. Writing about social relations that we call kinship was often integrated into broader studies, most often within the framework of family and marriage, but also zadruga, folk customs, and organizations of life in communities. Therefore, the aim of this paper is to provide an overview of the works that touched on the topics that we today classify in the domain of kinship as a special research field. Through the analysis of these works, main approaches and theoretical assumptions that shaped the understanding of kinship will be presented.  To rephrase it, this paper tries to show how through the reading of works that explicitly or implicitly deal with kinship, one can see the broader theoretical assumptions that determined the discipline from its formative period until the moment when kinship was introduced as an academic subject.

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Andrejić, Ljubomir. 1973. „Bibliografija radova o porodičnoj zadruzi kod naših naroda“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 36: 191–290.

Barjaktarović, Mirko. 1950. „Dvovjerske šiptarske zadruge u Metohiji“. Zbornik radova Etnografskog instituta 1: 197–209.

Barjaktarović, Mirko. 1955. „Porodična zadruga Grkovića kod Prizrena“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 18: 267–274.

Barjaktarović, Mirko. 1958. „Podjela zajedničke zemlje i kućevne svojine“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 21: 239–247.

Barjaktarović, Mirko. 1961a. „Jedan primjer srodstva po kumu u gornjem Polimlju“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 24: 99–100.

Barjaktarović, Mirko. 1961b. „Terminologije rodbine i svojte u Gornjem Polimlju“. Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju 1: 123–128.

Barjaktarović, Mirko. 1977. „Je li kod nas bilo srodstva po imenu“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 41: 133–140.

Barjaktarović, Mirko. 1986. „O srodničkim nazivima kod nas i njihovom delimičnom nestajanju“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 50: 159-171.

Barjaktarović, Mirko. 1989. „O nekim ranijim oblicima srodstva kod nas“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 38: 145–155.

Barjaktarović, Mirko. 1992. „Neki oblici ‘srodstva’ kod nas“. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 55–56: 150–160.

Divac, Zorica. 1983. „Savremene transformacije obrednih uloga u Porodici“. Glasnik Etnografskog instituta SANU XXXII: 79–86.

Divac, Zorica. 1995. „Shvatanje braka u severoistočnoj Srbiji“. Etno-kulturološki zbornik za proučavanje kulture istočne Srbije i susednih oblasti 1: 160–166.

Divac, Zorica. 2001. „Brak i porodica u Sirinićkoj župi“. U Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu: 1901–2001, uredila Jasna Bjeladinović-Jergić, 365–375. Beograd: Etnografski muzej.

Divac, Zorica. 2006. „Porodične i bračne (ne)prilike u Srbiji“. Glasnik Etnografskog instituta SANU LIV: 219–232.

Đorđević, Tihomir. 1930. Naš narodni život 2. Beograd: Izdavačka knjižarnica Gece Kona.

Đorđević, Tihomir. 1936. „Kuvada“. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 16(2): 199–213.

Đorđević, Jadranka. 2001. Srodnički odnosi u Vranju. Beograd: SANU, Etnografski institut.

Đorđević, Jadranka. 2007. „Ko koga nasleđuje? – vranjski kraj u drugoj polovini dvadesetog veka“. U Kultura u transformaciji, uredila Dragana Radojičić, 47–61. Beograd: Etnografski institut SANU.

Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2008. „Naslednopravni položaj usvojenika i usvojioca – na primeru iz Vranja“. Glasnik Etnografskog instituta SANU LVI(1): 167–179.

Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2009. „Nasleđivanje između običajnog i građanskog prava – na primeru ugovora o doživotnom izdržavanju“. Etnoantropološki problemi 4(3): 145–159. https://doi.org/10.21301/eap.v4i3.8

Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2011a. Nasleđivanje između običaja i zakona: [sa posebnim osvrtom na oblast Vranja]. Beograd: Etnografski institut SANU.

Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2011b. „Testamentalno nasleđivanje – samo pravna osmoza? “. Glasnik Etnografskog instituta SANU LIX: 7–17.

Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2014. „Zašto sin nasleđuje oca? – o pravilima nasleđivanja u Srbiji danas“. U Istoriografija i savremeni univerzitet, uredila Bojana Dimitrijević, 389–402. Niš: Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu.

Erdeljanović, Jovan. 1906. „Etnologija, etnografija i srodne im nauke, uvodno predavanje“. DELO List za nauku, književnost i društveni život 41: 101–122.

Erdeljanović, Jovan. 1978. Stara Crna Gora. Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena. Beograd: Slovo Ljubve.

Filipović, Milenko. 1991. Čovek među ljudima. Beograd: Srpska književna zadruga.

Filipović Fabijanić, Radmila. 1991. „Porodična zadruga u naučnom delu dr Milenka S. Filipovića“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beograd 54–55: 267–272.

Fox, Robin. 1967. Kinship & Marriage. An Anthropological Reader. New York, Oakleigh: Press Syndicate of the University of Cambridge.

Gavrilović, Ljiljana. 1978. „Šišano kumstvo“. Etnološke sveske 1: 136–139.

Gavrilović, Ljiljana. 1998. „Ženski seniorat u brakovima u knjaževačkoj oblasti“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 62: 29–49.

Godelier, Maurice. 1980. „The Emergence and development of Marxism in anthropology in France“. In Soviet and Western Anthropology, edited by Ernest Gellner, 3–18. New York: Columbia University Press.

Godelier, Maurice. 2011. The Metamorphoses of Kinship. London, New York: Verso.

Godelier, Maurice, Thomas R. Trautmann, and Franklin E. Tjon Sie Fat. 1998. Transformations of Kinship. Washington, London: Smithsonian Institution Press.

Gorunović, Gordana. 2006a. „Marksistički model dinarske zadruge u srpskoj etnologiji“. Antropologija 2: 111–142.

Gorunović, Gordana. 2006b. „Pseudomarksizam i protofunkcionalizam u srpskoj etnologiji: Kulišić vs. Filipović“. Etnoantropološki problemi 1(2): 185–208. https://doi.org/10.21301/eap. v1i2.10

Gorunović, Gordana. 2007. Srpska etnologija i marksizam: naučno delo Špire Kulišića. Beograd: Srpski genealoški centar.

Gorunović, Gordana. 2009. „Strukturalno-antropološka teorija srodstva Kloda Levi-Strosa“. Antropologija 7: 17–30.

Holy, Ladislav. 1998. Anthropological perspectives on kinship. London, Sterling: Pluto Press.

Ivanović, Zorica. 1989. „Gradska porodica u sistemu srodničkih odnosa: prilog proučavanju“. Etnološke sveske 8: 155–167.

Ivanović, Zorica. 1997. „O zabrani braka sa afinalnim srodnicima“. U Etnički i etnokulturni kontakti u panonsko-karpatskom prostoru, urednik Nikola Pantelić, 117–134. Beograd: Etnografski institut SANU.

Ivanović, Zorica. 2002. „Na koga liče deca: srodstvo kod Srba i principi sličnosti među srodnicima“. U Običaji životnog ciklusa u gradskoj sredini, uredila Zorica Divac, 375–408. Beograd: Etnografski institut SANU.

Ivanović, Zorica. 2007. „Antropološka kritika teze o ‘braku kupovinom žena’ kao prilog promišljanju interdisciplinarnosti“. Etnoantropološki problemi 2(2): 157–220. https://doi.org/ 10.21301/eap.v2i2.10

Ivanović, Zorica. 2008. „O izučavanju srodstva u poslednjim decenijama XX veka“. Etnoantropološki problemi 3(2): 108–138. https://doi.org/10.21301/eap.v3i2.7

Ivanović, Zorica. 2009. „Pogled unazad: Dirkem kao teoretičar srodstva“. Etnološke sveske 14(3): 9–16.

Ivanović, Zorica. 2010. „Da li su postojala ‘na srodstvu zasnovana društva’: o (de)konstrukciji jednog antropološkog koncepta“. Etnoantropološki problemi 5(3): 19–42. https://doi.org/ 10.21301/eap.v5i3.1

Ivanović, Zorica. 2023. „Terminologija srodstva kao (i dalje) značajna antropološka analitička kategorija“. Etnoantropološki problemi 18(2): 371–400. https://doi.org/10.21301/eap.v18i2.3

Knežević, Srebrica. 1988. „Sklapanje srodstva zdravlja radi“. Narodna zdravstvena kultura u SR Srbiji 8: 85–94.

Kovačević, Ivan. 2001. Istorija srpske etnologije 2. Pravci i odlomci. Beograd: Srpski genealoški centar.

Kovačević, Ivan. 2015. Istorija srpske antropologije. Beograd: Dosije studio.

Kulišić, Špiro. 1955. „O postanku slovenske zadruge“. Bilten Instituta za proučavanje folklora 3: 43–56.

Kulišić, Špiro. 1957. „Arhaično bratstvo u Crnoj Gori i Hercegovini“. Glasnik Zemaljskog muzeja XII: 155–177.

Kulišić, Špiro. 1963. Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze u razvoju našeg dinarskog rodovskog društva. Beograd: Biblioteka Etnološkog društva Jugoslavije.

Kuper, Adam. 1988. The Invention of Primitive Society. Transformations of an Illusion. London ‒ New York: Routledge.

Naumović, Slobodan i Zorica Ivanović. 2018. „Nasleđa osporavane institucije: ka razumevanju ideoloških i političkih implikacija naučnih teorija o nastanku, funkcionisanju i društvenim posledicama zadruge“. Antropologija 18(2): 123–164.

Nikolić Stojančević, Vidosava. 1978 „Vuk Karadžić o srodstvu, porodici i braku u našem narodu“. Kovčežić 16: 5–45.

Novaković, Nada. 2005. „Teorije o nastanku i strukturi porodičnih zadruga“. Stanovništvo XLIII(1–4): 105–134. https://doi.org/10.2298/STNV0504105N

Pantelić, Nikola, 1962. „Selo i porodica“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 25: 105–134.

Pantelić, Nikola. 1964. „Selo i neki oblici društvenog života“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 27: 361–368.

Pantelić, Nikola. 1966. „Selo, srodstvo i porodica“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 28–29: 155–171.

Pantelić, Nikola. 1969. „Društveni život u Negotinskoj Krajini“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 31–32: 297–326.

Pantelić, Nikola. 1973a. „Novi rezultati istraživanja strukture porodice u istočnoj Srbiji“. Etnološki pregled 11: 151–157.

Pantelić, Nikola. 1973b. „Snahačestvo u Srbiji i njegovo poreklo“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 36: 33–42.

Pantelić, Nikola. 1975. „Iz društvenog i porodičnog života“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 38: 115–122.

Pantelić, Nikola. 1978. „Društveni i porodični život na teritoriji opštine Zaječar“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 42: 309–339.

Pantelić, Nikola. 1984. „O društvenom životu i porodici u požeškom kraju“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 48: 193–208.

Pantelić, Nikola. 1994. „Doprinos Tihomira Đorđevića proučavanju porodice“. Balcanica 25(2): 73–78.

Pantelić, Nikola. 2004. „Gradska porodica i tradicija osamdesetih godina XX veka“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 52: 199–204.

Pantelić, Nikola. 2007. Porodica i tradicija u gradovima Srbije krajem XX veka: na primeru Kruševca, Šapca, Užica i Bora. Beograd: Etnografski institut SANU.

Pavković, Nikola. 2014. Studije i ogledi iz pravne etnologije. Beograd: Srpski genealoški centar.

Pavković, Nikola, Dušan Bandić and Ivan Kovačević. 1988. „Aspirations and Directions of the Development of Ethnology in the Socialist Republic of Serbia (1945–1983)“. Etnološki pregled 23–24: 5–16.

Petrović, Đurđica. 1991. Predgovor u Čovek među ljudima, vii–xxiv. Beograd: Srpska književna zadruga.

Prošić Dvornić, Mirjana. 2008. „Serbian Village Culture: The Meeting Point of American Anthropology and Serbian Ethnology“. In Studying Peoples in the People’s Democracies II. Socialist Era Anthropology in South-East Europe, edited by Vintilă Mihăilescu, Ilia Iliev and Slobodan Naumović, 353–379. Berlin: LIT-Verlag.

Rakić, Radomir. 1972. „Kumstvo u pravoslavnih Jugoslovena kao socijalno-strukturni oblik“. Etnološki pregled 10: 105–117.

Rakić, Radomir. 1974. „O proučavanju srodstva i srodničkih naziva“. Glasnik Etnografskog muzeja 37: 299–319.

Rakić, Radomir. 1991. Terminologija srodstva u Srba. Beograd: Odeljenje za etnologiju.

Rakić, Radomir. 2003. „Kumstvo u Šumadiji“. Šumadijski zapisi: zbornik radova Muzeja u Aranđelovcu 1: 31–52.

Redakcija. 2009. „Dr Nikola Pantelić, 1930–2009“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 57(1): 329–331.

Trautmann, Thomas. 2001. „The Whole History of Kinship Terminology in Three Chapters. Before Morgan, Morgan, and after Morgan“. Anthropological Theory 1(2): 268–287. https://doi.org/10.1177/14634990122228728

Vlahović, Petar. 1968. „Neke endogamne grupe na teritoriji Jugoslavije“. U Cvijićev zbornik: u spomen 100. godišnjice njegovog rođenja, uredio Milisav Lutovac, 217–222. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, Odeljenje prirodno-matematičkih nauka.

Vlahović, Petar. 1972. „Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj i arbanaškoj narodnoj poeziji“. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 38(1–2): 82–92.

Yanagisako, Sylvia Junko, and Jane Fishburne Collier. 1987. „Towards a Unified Analysis of Kinship and Gender“. In Gender and Kinship. Essays Toward a Unified Analysis, edited by Jane Fishburne Collier and Sylvia Junko Yanagisako, 14–50. Stanford: Stanford University Press.

Téléchargements

Publiée

2026-09-01

Comment citer

Zarić, Tamara. 2026. « On the Study of Kinship in Serbia – An Overview of Works and Approaches ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 21 (2):587–608. https://doi.org/10.21301/eap.v21i2.9.