Uputstva autorima - citatni stil

Uputstva autorima

 

Rukopisi za objavljivanje u Etnoantropološkim problemima šalju se registracijom i podneskom rukopisa na sajtu časopisa www.eap-iea.org ili na e-mail adrese urednika: editor@eap-iea.org ili coeditor@eap-iea.org, i časopisa eap@f.bg.ac.rs.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti mejlom na info@eap-iea.org ili eap@f.bg.ac.rs

Rukopis mora biti u skladu s navedenim Uputstvom i načinom Citiranja u celosti!

 

Priprema rukopisa za štampu

  1. Obavezno je navesti: ime, prezime, instituciju u kojoj je autor zaposlen, imejl adresu. Ukoliko ima više autora, za svakog autora navesti sve tražene podatke, i u prvoj fusnoti navesti ime, prezime i mejl autora s kojim će se korespondirati.

Apstrakt ne sme biti duži od 150 reči, ne sme sadržavati skraćenice niti reference. Rezimei za prevod na engleski treba da budu od 250 do 400 reči.

Ključne reči navode se u posebnom redu iza apstrakta, najviše 5 do 7 reči. Ključne reči moraju biti relevantne za temu i sadržaj rada. Dobar izbor ključnih reči preduslov je za ispravno indeksiranje rada u referentnim periodičnim publikacijama i bazama podataka.

  1. Tekstove ne treba posebno formatirati, nego ih spremiti u word difolt (default) podešavanjima na računaru. Rukopisi se šalju u A4 formatu, u Word dokumetnu (.doc ili .docx), font normal Times New Roman 12, sa proredom 1,5. Fusnote su u fontu normal Times New Roman 10, sa proredom 1.
  2. Pasuse treba uvlačiti 0.5, a ne razdvajati praznom linijom.
  3. Rukopis može sadržati poglavlja i pod-poglavlja. Naslovi i podnaslovi se kucaju malim slovima osim početnih reči u naslovu i podnaslovu. Podnaslov se odvaja tačkom ili dvotačkom od glavnog naslova. U naslovu rada na engleskom jeziku reči su kapitalozovane, odnosno velikim slovima su ispisane imenice, zamenice, glagoli, pridevi i prilozi, po važećem pravopisu engleskog jezika.
  4. Znaci navoda koriste se za citate unutar teksta, a apostrofi za citat u okviru citata. Duže citate treba izdvojiti u poseban blok.
  5. Tabele, grafikoni, sheme, slike i ilustracije treba da budu poslati kao posebni fajlovi, precizno naslovljeni i numerisani, sa pratećim objašnjenjem i upućivanjem na izvor materijala, odnosno ime i prezime autora priloga. Slike, crteži i druge ilustracije treba da budu dobrog kvaliteta.

Grafički prilozi mogu se dostaviti u elektronskom obliku i to za crteže obavezno kao Line art u rezoluciji od 600 dpi, a fotografije u rezoluciji do 300 dpi. Ako autor ugradi grafički prilog u svoj Word dokument, obavezno mora dostaviti isti taj grafički materijal i kao posebne dokumente u formatu tif, pdf ili jpg.

  1. Upućivanje na broj projekta i njegove finansijere, ukoliko je prilog napisan u okviru naučnog projekta, kao i izraze zahvalnosti treba navesti odmah na početku uz naslov teksta, u fusnoti bez numeracije, sa simbolom zvezdice *.
  2. Upućivanje na kongres/naučni skup, ukoliko je rad prethodno negde bio saopšten, delimično ili u celosti, sa punom adekvatnom referencom staviti u fusnotu 1.
  3. Jezik priloga: Autori koji šalju priloge na srpskom/hrvatskom/bošnjačkom jeziku mogu sami da odaberu da li žele da im tekst bude objavljen na latinici ili ćirilici i da tekst pošalju u odgovarajućem pismu, osim referenci koje moraju biti napisane na latinici!

Ukoliko autor ima potrebe da koristi pisma sa specifičnim slovnim znacima, obavezno treba da dostavi i fontove koje je koristio.

  1. Kategorije članaka i maksimalni obim rukopisa po broju slovnih mesta sa proredom: za originalni naučni rad – do 75 000 slovnih mesta; za pregledni rad – do 45 000 slovnih mesta; za naučne kritike i polemike – do 20 000 slovnih mesta; za prikaze – do 10 00 slovnih mesta, za hronike – do 6 000 slovnih mesta. Redakcija zadržava pravo odluke u pogledu fleksibilnosti ovih zahteva u određenim slučajevima.

 

Citiranje referenci u literaturi i tekstu

Autori su dužni da prilikom citiranja referenci koriste 17. ediciju Chicago Manual of Style, varijantu Autor-Datum (Author-Date). Ukoliko žele, autori mogu da potraže više informacija o primerima i načinima citiranja u online izdanju Chicago Manual of Style https://www.chicagomanualofstyle.org/tools_citationguide/citation-guide-2.html.

Sve reference u tekstu, fusnotama i literaturi moraju biti na latinici.

Kada su reference u originalu ćirilične treba ih prebaciti na naše latinično pismo, a za transliteraciju sa npr. bugarskog, ruskog, grčkog i sl. koristiti standard ISO 9. Za pomoć u transliteraciji upućujemo autore na sajt: http://translit.cc/;

 

  1. BAZIČNA STRUKTURA LISTE REFERENCI (LITERATURE)
  • Autori su poređani po abecedi, po prezimenu autora.
  • Ime autora je invertovano (Prezime, Ime), posle čega sledi godina izdanja.
  • Elementi reference su odvojeni tačkama.
  • Donji red reference se uvlači indentom 0,5.
  • Ne prihvata se stavljanje 3 crte u Literaturi kao zamena za ponovljeno ime autora.
  • Kurziv i navodnici: Kako u samom tekstu tako i u literaturi, naslovi knjiga, monografija, zbornika radova i časopisa su u kurzivu (italiku). U kurziv se takođe stavljaju nazivi dnevnih novina, nedeljnika i magazina, filmova, blogova, video igrica, slika i sl. Pod navodnike se stavljaju naslovi tekstova iz časopisa i zbornika radova, kao i poglavlja iz monografija. Naziv veb sajta se piše normalnim fontom.
  • Podnaslovi: Podnaslovi se odvajaju dvotačkom od glavnog naslova.
  • DOI i URL: Ukoliko postoji, obavezno je stavljanje DOI broja (Digital Object Identifier), uz tekst koji se navodi u literaturi. Budući da DOI ima stalni URL (Uniform Resource Locator) koji počinje sa https://doi.org/ i nastavlja se sufiksom koji je jedinstven za svaki časopis i svaki tekst, nije potrebno navoditi njegov URL. DOI se stavlja na kraju reference, bez obzira da li je tekst preuzet iz elektronskog ili štampanog primerka časopisa.

URL se stavlja kada je izvor preuzet elektronski s interneta a ne postoji DOI, pri čemu bi trebalo navesti verziju URL koja se čini najstabilnija da ukaže na poreklo izvora. Potrebno je staviti sve dostupne informacije koje idu uz on line izvor koji se navodi.

  • Nije potrebno stavljati datum pristupanja elektronskom izvoru. Čikago smatra da je ta informacija ograničenog značaja jer web stranu autori mogu više puta posećivati, a urednici i izdavači to ne mogu proveriti. Datum pristupanja se može staviti samo u slučaju da ne postoji nikakav datum objave izvora ili poslednje modifikacije.
  • U navođenju jednog ili više autora Zbornika radova glagolski oblik se piše u celosti: uredio/uredila/uredili Ime Prezime odnosno edited by Name Surname, kada se navodi izvor na engleskom jeziku; odnosno u slučaju prevoda preveo/ prevela/ translated by
  • Spisak literature mora odgovarati svim navedenim referencama u tekstu! Nije dozvoljeno stavljati širu bibliografiju od onih referenci na koje se autor pozvao. Autori su dužni da izvrše proveru unetih referenci.

 

  1. BAZIČNA STRUKTURA CITIRANJA U TEKSTU
  • Citiranje je unutar Teksta u zagradi.
  • U zagradu se stavlja prezime autora i godina izdanja odgovarajuće reference bez bilo kakvog znaka interpunkcije između prezimena autora i godine, a po potrebi se navodi broj stranice odvojene zarezom od godine.

 

(Kulenović 2019) ili (Kulenović 2019, 152) ili (Kulenović 2019, 140-145)

 

  • Ukoliko se navodi više autora unutar iste zagrade, odvojeni su tačkom-zarezom. Redosled može biti po abecedi, po značaju ili hronološki.

 

(Jarvie 1964; Stocking 1966; Risjord 2000, 2007)  

 

  • Ukoliko se navodi nekoliko referenci istog autora, godine su međusobno odvojene zarezima. Ukoliko je potrebno staviti i strane, onda se koristi tačka-zarez.

 

(Kovačević 2009, 2011)  ili (Kovačević 2007, 76; 2012, 102-103)

 

  • Ukoliko se navode autori s istim prezimenima, potrebno je staviti u inicijalu početno slovo imena autora uz prezime.

 

(S. Petrović 1987) ….   (D. Petrović  2005)

 

  • Nije dozvoljena upotreba skraćenice ibid. / isto. u Tekstu kao zamenu za citiranu referencu, koju uvek treba ponoviti. Autor-Datum stil je već dovoljno skraćen prikaz reference, osim toga Čikago smatra „ibid“ nezgodnim i nepreglednim za čitaoca.

 

  • U Tekstu u zagradi nisu dozvoljene skraćenice /ed. ili prev./trans.

 

  • Citiranje u tekstu u odnosu na okolni tekst i punktuacija

 

  • U Autor-Datum sistemu, citiranje u zagradi se stavlja na kraju rečenice posle čega sledi tačka, a ne pre!

Muzika ne poseduje univerzalna značenja, već formira svoja brojna značenja u različitim kulturnim sredinama, ali i u različitim individualnim poimanjima (Ristivojević 2012, 472).

  • Kada se ime autora pojavljuje u Tekstu, nije neophodno ponoviti ga u zagradi, već je dovoljno staviti godinu, odnosno, godinu i stranicu, s tim da godina u zagradi odmah sledi iza imena. Međutim, ovo pravilo ne važi u slučaju srpske transkripcije stranih imena kada su korišćeni izvori na stranom jeziku. Tada se u zagradi mora staviti originalno ime autora uz godinu.

Ovu pretpostavku je Davidson (1982, 1991, 2002) nazvao aksiomom ergodičnosti.

Fiorina et al. (2005) and Fischer and Hout (2006) reach more or less the same conclusions.

  • U Tekstu na srpskom jeziku strana imena se daju u transkripciji, ali je obavezno staviti u zagradu originalno prezime.

 

Čuveni engleski ekonomista Džon Mejnard Kejnz (John Maynard Keynes) pravilno je primetio da….

 

 „Filmska agresija, iako ponekad prekomerna, nije bila inkompatibilna sa zabavom“ zaključio je Šadojan (Shadoian 2003, 34).

 

  • Kod direktnog citiranja, ime autora i godina u zagradi obično idu iza celog navoda, ali mogu biti stavljeni i odmah uz ime autora.

Nevena Daković komentariše kako “filmovi evociraju istoriju i konstruišu sećanje kroz drugu (i)storiju koja se ispostavlja kao vrsta pamćenja izgubljenog vremena, polaganje prava na prostore prošlosti u ponovnom pokušaju kritičkog čitanja” (Daković 2008, 75).

ili

Nevena Daković (2008, 75) komentariše kako “filmovi evociraju istoriju… ”.

  • Citirani veći blok se posebno izdvaja, nema navodnike, uvlači se indentom, a tačka dolazi na kraju rečenice citiranog bloka, posle čega sledi referenca.

 

…ogledalo funkcioniše kao heterotopija u značenju da, kad god obuhvatim to mesto koje zauzimam u času kada vidim sebe u staklu, ono zapravo postaje potpuno stvarno, u povezanosti sa celokupnim prostorom koji ga okružuje, i potpuno nestvarno, jer je nužno, da bi bilo primećeno, da prođe kroz tu virtuelnu tačku koja se nalazi tamo, u ogledalu. (Fuko 2005, 30)

 

  1. DOPUNSKE INFORMACIJE

Brojevi strana i drugi lokatori

  • U Literaturi je za tekstove iz časopisa i zbornika radova, kao i poglavlja iz monografija obavezno stavljanje prvog i poslednjeg broja stranica unutar kojih se tekst ili poglavlje nalazi.
  • U Tekstu u zagradi brojevi stranica se stavljaju za direktno citiranje ili upućivanje na neki poseban deo teksta, pasus knjige i slično, i to broj stranice na koji se taj navod neposredno odnosi. U slučaju parafraziranja ili načelnog pozivanja na nekog autora, nije neophodno stavljanje broja stranica.
  • U Tekstu u zagradi dozvoljeno je dati oznake poput (volumen), pogl./chap. za poglavlje, sec. za sekciju i sl. ukoliko je to neophodno ili ne postoje brojevi stranica, kao u nekim izvorima na internetu.

Fusnote

  • Fusnote pri dnu strane treba da sadrže manje važne podatke, dopunska objašnjenja, naznake o korišćenim izvorima poput web stranica, priručnika i sl. Citiranje nekog autora u fusnoti jednako je načinu citiranja u tekstu.
  • Časopis ne prihvata endnote.

 Upotreba zagrada

  • Uvek treba koristiti okrugle zagrade. Nikada ne treba stavljati duple okrugle zagrade, već koristiti četvrtaste zagrade unutar okruglih zagrada ako je potrebno.

 

Original, reprint ili savremeno izdanje – knjige sa više datuma

 

  • Kada je zaista neophodno navesti godinu originalnog izdanja neke knjige, onda se u Literaturi originalna godina stavlja prva u okrugloj zagradi, a posle nje ide godina reprinta ili savremenog izdanja koje je korišćeno. Kada se takav izvor citira unutar Teksta, godina originalnog izdanja se stavlja u četvrtastu zagradu unutar okrugle. U principu, dovoljno je navesti savremeno izdanje.

 

 Hamann, Johan, Georg. (1784) 1996. “Metacritique on the Purism of Reason”. In What is Enlightenment? Twentieth-Century Answers and Twentieth-Century Questions, edited by James Schmidt, 154-168. Berkley: University of California Press.

 

(T) (Hamann [1784] 1996)

„U štampi“ ili „U najavi“

  • Ukoliko se navodi knjiga koju je izdavač prihvatio za štampu, a još nije objavljena, moguće je staviti „u štampi“ ili „u najavi“ (forthcoming) namesto godine izdanja. U citatu u Tekstu „u štampi“ ide iza imena autora i zareza.

Navođenje „prema…“

  • Ukoliko se navodi primarni izvor na osnovu sekundarnog izvora piše se „navedeno prema…“ („quoted in…). Ovu praksu treba izbegavati, osim ukoliko nije moguće doći do primarnog izvora. U Literaturi se upisuje autor sekundarnog izvora koji je konsultovan, dok se u Tekstu stavlja puna referenca primarnog izvora a u zagradi navedeno prema…. pa ime autora izvora koji je korišćen.

Costello, Bonnie. 1981. Marianne Moore: Imaginary Possessions. Cambridge, MA: Harvard University Press.

(T) In Louis Zukofsky’s “Sincerity and Objectification,” from the February 1931 issue of Poetry magazine (quoted in Costello 1981)…

  • Uobičajene skraćenice

 

Urednik / urednici

ur.

Editor / Editors

ed. / eds.

Priređivač

prir.

Compiler

comp.

Prevodilac

prev.

Translator

trans.

Godište / Volumen

god. / vol.

Volume

vol.

Sveska

sv.

Issue

is.

Broj

br.

Number

no.

Poglavlje

pogl.

Chapter

chap.

Dodatak

app.

Appendix

app.

Bez datuma izdanja

b.d.

No date

n.d.

Bez mesta izdanja

b.m.

No place

n.p.

I drugi (lat. et alii)

et al.

and Others

et al.

Članak

čl.

Article

art.

Uporedi kao kontrast (lat. confer)

cf.

Contrast

cf.

Vidi, uporedi

v. /up.

Compare

see /cp.

Na primer

npr.

For example

e.g.

Nasuprot (lat. versus)

vs.

Against

vs.

 

Različiti primeri citiranja

U primerima koji se daju najpre je naveden način na koji referencu treba navoditi u spisku literature na kraju teksta, a zatim način navođenja u samom tekstu rada (T).

KNJIGE

 

Prezime, Ime. Godina. Naslov knjige. Mesto izdanja: Izdavač.

Jedan autor

 

D’Andrade, Roy. 1995. The Development of Cognitive Anthropology. Cambridge: Cambridge University Press.

(T) (D’Andrade 1995)  ili (D’Andrade 1995, 37)

 

 Navođenje više radova istog autora:

  • Ako se navodi više radova istog autora, u referentnoj listi se uvek ponavlja ime autora. Ne prihvata se stavljanje 3 crte u Literaturi kao zamena za ponovljeno ime autora, budući da su uočene mane takvog načina citiranja.
  • Redosled referenci se određuje hronološki, od starijih ka novijim. Ako isti autor ima više referenci u istoj godini, one se označavaju malim slovima – a, b, c, itd.

Navođenje više autora: Kada se navodi više autora, samo je invertovano ime prvog autora, dok su imena ostalih autora data normalnim redosledom.

 

Prezime, Ime, Ime Prezime i Ime Prezime. Godina. Naziv knjige. Mesto: Izdavač.

 

Dva autora

 

Strauss, Claudia and Naomi Quinn. 1997. A Cognitive Theory of Cultural Meaning. Cambridge: Cambridge University Press.

(T) (Strauss and Quinn 1997, 121-136)

Tri autora

Kovačević, Ivan, Bojan Žikić i Ivan Đorđević. 2008. Strah i kultura. Beograd: Srpski genealoški centar – Odelјenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta, Etnološka biblioteka 38.

(T) (Kovačević, Žikić i Đorđević 2008)  ili (Berkman, Bauer, and Nold 2011, 7–10)

Za četiri i više autora u literaturi se navode imena i prezimena svih autora, dok se u tekstu u zagradi stavlja samo prezime prvog autora praćeno sa et al. (i drugi):

Kozee, Holly B., Tracy L. Tylka, Cassy L. Augustus-Horvath, and Angela Denchik. 2007. “Development and psychometric evaluation of the interpersonal sexual objectification scale”. Psychology of Women Quarterly 31: 176-189.

(T) (Kozee et al. 2007)

E-knjige

Kada je knjiga konsultovana online navesti URL, kao i ime baze podataka ili medija odakle je referenca preuzeta, kao i njen format, npr. ProQuest, EBSCO, Kindle, CD-ROM, PDF e-book, E-monografija, itd.

Mijić, Emilija. 2012. Recentna spomenička kultura Zapadnog Balkana: Pop-heroji i tradicija. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Srpski genealoški centar. E-monografija. http://www.anthroserbia.org/Publications/Details/40

(T) (Mijić 2012)

Fine, Gary Alan.  1996. Kitchens: The Culture of Restaurant Work. Berkeley – Los Angeles – London: University of California Press. Kindle.

(T) (Fine 1996)

 

Organizacija kao autor

Ako se koristi publikacija koju je izdala neka organizacija, udruženje i slično, u slučaju da nema imena autora, ta organizacija se navodi kao autor, bez obzira što je istovremeno i izdavač publikacije. U listi referenci navodi se, ako postoji, skraćenica organizacije, ali u zagradu se stavlja njeno puno ime, dok se u citatu u tekstu navodi samo skraćenica.

IOM (International Organization for Migration). 2019. World Migration Report 2018. Geneva: IOM.

(T) (IOM 2019)

 

ZBORNICI RADOVA I POGLAVLJA U MONOGRAFIJAMA

Urednik zbornika radova ili priređivač monografije kao autor

Prezime, Ime, ur./ed. /prir. Godina. Naziv zbornika radova. Mesto: Izdavač

Antonijević, Dragana, ur. 2009. Strukturalna antropologija danas. U čast Kloda Levi-Strosa. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta, knj. 40.

(T) (Antonijević 2009)

Autor rada u zborniku radova ili poglavlja u monografiji

Prezime, Ime. Godina. „Naslov teksta iz zbornika radova“. U Naziv zbornika radova, uredio/uredila Ime i Prezime urednika zbornika, strane. Mesto izdanja: Izdavač.

Žikić, Bojan. 2007. „Ljudi (koji nisu sasvim) kao mi. Kulturna konceptualizacija pojma privatnik u Srbiji“. U Antropologija postsocijalizma, uredio Vladimir Ribić, 52-74. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

(T) (Žikić 2007).

Abu-Lughod, Lila. 1991. “Writing against Culture”. In Recapturing Anthropology, edited by Richard G. Fox, 137-162. Santa Fe: School of American Research Press.

(T) (Abu-Lughold 1991)

Uvod, predgovor ili pogovor

Prezime, Ime. Godina. Uvod / Predgovor / Pogovor u Naziv dela, autor dela / urednik monografije, strane. Mesto: Izdavač.

Bronner, Simon J. 2005. Introduction to Manly Traditions. The Folk Roots of American Masculinities, edited by Simon J. Bronner, xi-xxv. Bloomington: Indiana University Press.

(T) (Bronner 2005, xiii-xx)

 

 

 

ČLANAK U NAUČNOM ČASOPISU

Novost u 17. ediciji je razlika koja se pravi u navođenju časopisa koji imaju i volumen i svesku od onih koji imaju samo svesku, a razlika je u stavljanju broja sveske u zagradu ili se broj sveske odvaja zarezima.

Volumen ili godište se odnosi na broj godina koliko dugo časopis izlazi, dok se broj sveske odnosi na to koliko puta u toku godine časopis izlazi. Kada postoji samo jedan broj to je najčešće zapravo broj volumena, ipak je, da bi se razlikovali, od pomoći znati da je broj volumena ili godišta obično veći broj, dok je broj sveske koja se izdaje u toku godine obično manji broj. Postoje i slučajevi gde se broj sveske kontinuirano nastavlja kroz sva godišta.

  • Volumen i sveska: Najčešće časopisi imaju i volumen i svesku. Tada se broj volumena piše iza naziva časopisa bez ikakvog znaka interpunkcije među njima, a broj sveske se stavlja u zagradu posle čega sledi dvotačka i brojevi prve i poslednje stranice teksta. Naziv teksta je pod navodnicima. Ukoliko tekst ima DOI, treba ga upisati.

Prezime, Ime. Godina. Naslov rada u časopisu. Ime časopisa volumen (sveska): broj strana. https://doi.org/specifičan broj

Erdei, Ildiko. 2017. „Fragmenti jugoslovenske socijalističke modernosti 1970-ih u TV seriji Pozorište u kući“. Etnoantropološki problemi 12 (2): 537–563. https://doi.org/10.21301/eap.v12i2.9

(T) (Erdei 2017, 557)

Antonijević, Dragana i Miloš Rašić. 2018. „Amaterske pozorišne predstave srpskih migranata u Beču“. Glasnik Etnografskog instituta 66 (3): 493 –510. https://doi.org/10.2298/GEI1803493A

(T) (Antonijević i Rašić 2018)

  • Ukoliko časopis pored godine i sveske navodi i mesec ili sezonu, preporučuje se da budu upisani, ali nije neophodno. Obratiti pažnju na donekle izmenjen način citiranja!

Prezime, Ime. Godina. „Naslov rada u časopisu“. Ime časopisa volumen, broj sveske (sezona ili mesec): broj strana. DOI ili URL

 

Fine, Gary Alan and Barry O’Neill. 2010. „Policy Legends and Folklists: Traditional Beliefs in the Public Sphere“. Journal of American Folklore 123, no. 488 (Spring): 150-178. https://www.jstor.org/stable/10.5406/jamerfolk.123.488.0150

 

Ili bez sezone:

 

 Fine, Gary Alan and Barry O’Neill. 2010. „Policy Legends and Folklists: Traditional Beliefs in the Public Sphere“. Journal of American Folklore 123 (488): 150-178. https://www.jstor.org/stable/10.5406/jamerfolk.123.488.0150

 

(T) (Fine and O'Neill 2010)

 

  • Samo volumen: Mnogi časopisi imaju samo volumen bilo zato što časopis izlazi samo jedanput godišnje, bilo zato što je dat mesec ili sezona umesto sveske ili su brojevi svezaka namerno izostavljeni jer se paginacija kontinuirano nastavlja tokom celog godišta. U tom slučaju iza broja volumena sledi dvotačka i broj stranica. Ako je dat mesec ili sezona, stavljaju se u zagradu, a posle njih ide dvotačka.

Prezime, Ime. Godina. „Naziv teksta“. Ime časopisa volumen: stranice.

Matić, Miloš. 2015. „Ekonomija porodične slave“. Glasnik Etnografskog muzeja 79: 119-140.

(T) (Matić 2015)

 

  • Samo sveska: Neki časopisi imaju samo broj sveske, dok godina izdanja figurira kao volumen ali se nikada ne duplira u referenci. U tom slučaju broj sveske je odvojen zarezima od naziva časopisa i broja strana! Upotrebiti skraćenicu ili no.

Prezime, Ime. Godina. „Naslov rada u časopisu“. Ime časopisa, broj sveske, broj strana.

Milosavljević, Ljubica. 2018. „Starost kao resurs: formulisanje nauka orijentisanih ka starom čoveku“. Antropologija, no. 3, 29-51.

 (T) (Milosavljević 2018, 36)

Milenković, Miloš. 2014. „Povratak državi i identitetu u doba njihovog 'kraja'“. Etnološko-antropološke sveske, br. 23, 17-35. http://www.anthroserbia.org/Journals/Article/1808

(T) (Milenković 2014)

 

ČLANAK U DNEVNIM NOVINAMA ILI MAGAZINU (ŠTAMPANOM ILI ONLINE)

Članci u novinama, novinskim sajtovima, magazinima i nedeljnicima navode se na sličan način. Obično je dovoljno navesti ih samo u tekstu: „Kao što piše Muharem Bazdulj u članku 'Ivo Andrić kao Vučićev savetnik', objavljenom u Nedeljniku od 7. 02. 2019...“ Nije potrebno staviti broj strane.

  • Ukoliko autor ipak želi da navede članak u literaturi, to može da uradi na sledeći način, ponavljajući godinu, dok je naziv časopisa dat u kurzivu:

Bazdulj, Muharem. 2019. „Ivo Andrić kao Vučićev savetnik“. Nedeljnik, br. 369, 7. 02. 2019.

(T) (Bazdulj 2019)

  • Ukoliko je naveden online izvor, navodi se obavezno URL odnosno adresa sajta:

 Gucijan, Sandra. 2016. „Da li se uspostavlja američki monopol nad srpskom naukom“. Politika 19. februar 2016. http://www.politika.rs/scc/clanak/349545/Da-li-se-uspostavlja-americki-monopol-nad-srpskom-naukom

(T) (Gucijan 2016)

  • Ako nije potpisan autor, ime časopisa stoji na mestu autora.

 

Politika. 2016. „Tasovac: I ćirilica je evropska tekovina“. Politika 22. februar 2016.

http://www.politika.rs/scc/clanak/349681/Tasovac-I-cirilica-je-evropska-tekovina

(T) (Politika 2016)

PRIKAZ KNJIGE

Prezime, ime. Godina. „Naslov prikaza“. Prikaz knjige Naslov knjige Ime Prezime autora knjige. Ime časopisa volumen (sveska): broj strana.

Velimirović, Danijela. 2013. „Priče iz ugla ekonomske antropologije“. Prikaz knjige Ildiko Erdei Čekajući Ikeu. Potrošačka kultura u postsocijalizmu i pre njega. Etnoantropološki problemi 8 (2): 597-599.

(T) (Velimirović 2013, 597-598)

NEOBJAVLJENA MAGISTARSKA TEZA ILI DOKTORSKA DISERTACIJA

Banić Grubišić, Ana. 2014.Socijalne antiutopije u anglosaksonskoj filmskoj produkciji od sredine XX veka“ Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

(T) (Banić Grubišić 2014, 189)

WEB SITE

Dovoljno je navesti sadržaj veb sajta samo u tekstu, a u fusnoti staviti link na sajt i datum objave sadržaja, npr.: „Mumija staroegipatskog sveštenika Nesmina, poznatija kao Beogradska mumija, od 2. aprila 2019. godine ponovo se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, piše na sajtu muzeja“. Ako je neophodno navoditi ga u spisku literature, navesti datum publikovanja informacije ili datum poslednjeg uređivanja sajta. Ukoliko nema datuma publikovanja onda treba, s obzirom na to da se sadržina sajtova menja, navesti datum preuzimanja, a na mesto godine staviti skraćenicu b.d. ili n.d. (bez datuma/no date).

Prezime, Ime / Naziv organizacije. Godina objave / Godina preuzimanja. „Naslov sadržaja“. Ime veb sajta. Datum objave ili poslednje modifikacije (dan, mesec, godina) / Datum preuzimanja (dan, mesec, godina). URL

 

Narodni muzej. 2019. „Staroegipatska mumija Nesmin u stalnoj postavci Narodnog muzeja u Beogradu“. Objavljeno 5.04.2019. http://www.narodnimuzej.rs/vesti-i-dogadjanja/

(T) (Narodni muzej 2019)

Filozofski fakultet Univerzitet u Beogradu. n.d. „Žan Mone modul Antropologija Evropske unije“. Pristupljeno 11.04.2019. http://www.f.bg.ac.rs/medjunarodna_saradnja/Zan_Mone_modul

(T) (Filozofski fakultet Univerzitet u Beogradu, n.d.)

Markov, Darko. 2017. „Fabrika kovčega pretesna za Radišu“. Objavljeno 31. januar 2017. http://darkomarkov.com/index.php/novosti.html

(T) (Markov 2017)

BLOG TEKST I BLOG KOMENTAR

Tekstovi blogova ili komentari na blogove navode se u tekstu i obično se ne navode u referentnoj listi. Ako ima potrebe da se navedu u referentnoj listi, slediti sledeću šemu:

Prezime, Ime. Godina. „Naziv posta“. Ime bloga (blog). Datum postavljanja sadržaja. URL

Radulović, Saša. 2015. “'Zakonita' prodaja Avala filma.” Blog B92. Postavljen 22. aprila 2015. http://blog.b92.net/text/25450/Zakonita-prodaja-Avala-filma/

 (T): (Radulović 2015)

Petrović, Miloš. 2018. „Severni Sibir – ledena avantura“. Putovanja kao inspiracija (blog). 2. 06. 2018. https://putuj.rs/sibir/

(T) (Petrović 2018)

CITIRANJE SADRŽAJA DRUŠTVENIH MREŽA

Dovoljno je u tekstu navesti sadržaj tekstualnih poruka sa društvenih mreža, slično kao sa veb sajta ili članka u novinama. Međutim, često citiran sadržaj nekog posta može biti uključen u referentnu listu. U tom slučaju staviti i pravo ime i pseudonim, ukoliko su oba dostupna, te staviti dan, mesec i godinu objave sadržaja sa društvenih mreža. U tekstu u zagradi staviti ime pod kojim je referenca preuzeta i godinu.

Chicago Manual of Style. 2015. “Is the world ready for singular they? We thought so back in 1993.” Facebook, April 17, 2015. https://www.facebook.com/ChicagoManual/posts/10152906193679151.

(T) (Chicago Manual of Style 2015)

Filozofski fakultet u Beogradu (@filozofski_fakultet_bg). 2019. „U toku Međunаrodna konferencija „(De)Construction of Myths about Women through History” održava se od 8. do 14. аprilа 2019 na Filozofskom fakultetu u Beogradu u organizaciji @ksi.ostrogorski i ISHA Belgrad“. Instagram, 11. 04. 2019. https://www.instagram.com/p/BwEltMuJJOZ/

(T) (Filozofski fakultet 2019)

CITIRANJE MUZIKE, FILMOVA, TV SERIJA I VIDEA

Muzika

Prezime, Ime kompozitora, izvođača ili dirigenta. Originalna godina snimanja. Naziv albuma. Kataloški broj Izdavačke kuće, Godina ponovnog izdanja, Medijum ili Format.

The Beatles. 1969. Abbey Road. Parlophone CDP 7 46446 2, 1987, compact disc.

Gorillaz. 2005. Demon Days. Emi Records 0946 311688 2 6, compact disc.

Film

Naziv filma. Originalna godina izlaska filma. Režirao/režirala Ime Prezime režisera. Mesto: Studio/Distributer. Godina izlaska filma na korišćenom mediju. Medij.

Thelma & Louise. 1991. Directed by Ridley Scott. Santa Monica, CA: MGM Home Entertainment, 2004. DVD.

Klopka. 2007. Režirao Srdan Golubović. Beograd: Tuck. DVD.

TV serija ili TV emisija

Naziv TV serije. Originalna godina prikazivanja. Broj Sezone, Broj epizode, dan i mesec prvog prikazivanja, naziv TV mreže. Režirao Ime i Prezime, napisao Ime i Prezime.

Senke nad Balkanom. 2017. Sezona 1, Epizoda 2, 29. oktobar 2017, RTS 1. Režirao Dragan Bjelogrlić, napisali Danica Pajović, Dragan Stojiljković, Vladimir Kecmanović i Stevan Koprivica.

NCIS. 2011. Season 9, Episode 14, "Life Before His Eyes", January 10, 2012, CBS. Directed by Tony Wharmby, and written by Gary Glasberg.

On line video

Prezime, Ime autora video priloga. Godina originalnog izlaska. Naziv videa. Produkcijska kompanija. Tip izvora, Vreme trajanja. URL.

Artan Lili. 2017. Nije svejedno. Lampshade Media. You Tube video, 3:56. https://www.youtube.com/watch?v=HMmf5v-ba0I&list=RDMMHMmf5v-ba0I&start_radio=1

LIČNA KOMUNIKACIJA, ELEKTRONSKA ILI TEKSTUALNA PORUKA

Lične komunikacije, elektronske i tekstualne poruke, kao i poruke sa društvenih mreža ne stavljaju se u listu referenci. Navode se u samom tekstu (npr. „U pisanoj poruci autoru od 1. oktobra 2011. godine...“), a u zagradu se stavlja ime osobe o kojoj je reč (umesto imena može se staviti inicijal) odvojeno zarezom od skraćenice personalna komunikacija – pers. kom. Ukoliko već u tekstu nije naveden medij komunikacije, to se može staviti takođe u zagradu.

(Petar Petrović, pers. kom.) ili (Petar Petrović, elektronska poruka autoru, 29. februara 2008) ili

(Petar Petrović, Fejsbuk poruka autoru,  11. mart 2019)

 

RUKOPISI I ARHIVSKI MATERIJAL

Upisuje se samo ime rukopisne kolekcije, a ne pojedinačni rukopis. Ako je korišćen samo jedan element iz rukopisne kolekcije, detalji mogu biti uneti u literaturu, a u tekstu se navodi autor tog rukopisa. Ako je arhivski materijal preuzet s interneta, staviti URL.

Hopkins Family Papers. Williams College Special Collections. Williamstown, MA.

(T) (Hopkins Family Papers)

ŠTA AKO….?

  1. Nema autora

Ukoliko delo koje se navodi nema autora (urednika, priređivača i sl.) naslov dela se navodi kao autor. Citat u tekstu treba da ima skraćeni naslov.

  1. Nema godine izdanja

Ukoliko nema godine izdanja, na mesto godine se stavlja skraćenica b.d. (bez datuma) ili n.d. (no date). Skraćenica se uvek piše malim slovima. U zagradi u tekstu se takođe stavlja skraćenica  b.d. kojoj prethodi zarez.

  1. Nema mesta izdanja

Ukoliko delo koje se navodi nema mesto izdanja, na kraju reference se stavlja skraćenica b.m. (bez mesta) ili  n.p. (no place).

  1. Nepoznati izdavač

Na kraju reference se stavlja samo grad u kome je delo izdato.

Kada su domaći etnološki i antropološki časopisi u pitanju, dobro je znati sledeće: Etnoantropološki problemi i Glasnik Etnografskog instituta imaju i volumen i svesku, Glasnik Etnografskog muzeja ima samo volumen, dok Antropologija i Etnološko-antropološke sveske imaju samo svesku!

Npr. Journal of American Folklore.