Sociološko istraživanje samohranog roditeljstva: iskustava razvedenih majki

Autori

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v20i1.12

Ključne reči:

samohrano roditeljstvo, razvedene majke, iskustva, obveze, djeca, sociološko istraživanje

Apstrakt

U suvremeno doba sve je veći broj razvoda što za posljedicu ima i porast broja jednoroditeljskih obitelji kojima društvo, u odnosu na dvoroditeljske, često nameće drugačije i raznolikije izazove. Cilj ovoga rada je ispitati iskustva razvedenih majki, kao i obveze s kojima se svakodnevno susreću. U radu se prezentiraju rezultati istraživanja provedenog metodom polustrukturiranog intervjua tijekom 2021. godine na uzorku od deset razvedenih žena. Dobiveni podaci pokazuju da, iako su same potencirale razvod braka do kojeg je najčešće dolazilo zbog nevjere supružnika, za većinu sudionica to razdoblje je bilo izrazito teško i stresno. Djeci su pokušale pomoći razgovorom budući da su neke sudionice primijetile promjene ponašanja svoje djece. Iako je riječ o izazovnom razdoblju njihova života, ipak su uspjele uskladiti brigu o djeci s poslovnim obvezama. Polovica sudionica ne planira novi brak i ne smatra da je razvod utjecao na njihov društveni život i položaj. No, ostale sudionice razvod braka ipak je obilježio na način da im je društvo dodijelilo „određeni status“ što svakako ukazuje na još uvijek prisutnu marginalizaciju razvedenih žena u suvremenom društvu.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Amato, Paul R. 2000. „The consequences of divorce for adults and children“. Journal of Marriage and the Family 62(4): 1269–1287. https://doi.org/10.1111/j.1741-3737.2000.01269.x

Amato, Paul R. 2014. „The consequences of divorce for adults and children“. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 23(1): 5-24. https://doi.org/10.5559/di.23.1.01

Bastaits, Kim i Dimitri Mortelmans. 2014. „Does the Parenting of Divorced Mothers and Fathers Affect Children’s Well-Being in the Same Way?“ Child Indicators Research 7(2): 351-367. https://doi.org/10.1007/S12187-013-9228-0

Bernardi, Laura, Dimitri Mortelmans i Ornella Larenza. 2018. „Changing Lone Parents, Changing Life Courses“. U Lone Parenthood in the Life Course. Life Course Research and Social Policies, edited by Laura Bernardi and Dimitri Mortelmans, Vol. 8. 1-26. https://doi.org/10.1007/978-3-319-63295-7_1

Brajša-Žganec, Andreja i Ivana Hanzec. 2015. „Obiteljski odnosi i psihosocijalna prilagodba djece u cjelovitim i jednoroditeljskim obiteljima“. Klinička psihologija 8(2): 139-150. https://hrcak.srce.hr/file/250424

Chavda, Kersi i Vinyas Nisarga V. 2023. „Single Parenting: Impact on Child’s Development“. Journal of Indian Association for Child and Adolescent Mental Health 19(1):14-20. https://doi.org/10.1177/09731342231179017

Creswell, John W. 2003. Research Design: Qualitative, Quantitative, and Mixed Methods Approaches. Second Edition. Thousand Oaks, London, New Delhi: SAGE Publications.

Fu, Yixuan. 2023. „The Impact of Single-parent Families on Children’s Externalizing Behaviour“. SHS Web of Conf. Volume 180. International Conference on Education, Psychology and Cultural Communication (ICEPCC 2023). https://doi.org/10.1051/shsconf/202318002013

Giddens, Anthony i Philip W. Sutton. 2021. Sociology. 9th Edition. Cambridge: Polity Press.

Gray, David E. 2009. Doing Research in the Real World. Second Edition. London: SAGE Publications.

Grozdanić, Sadika. 2000. „Jednoroditeljske obitelji prema uzrocima njihova nastanka“. Ljetopis socijalnog rada 7(2): 169-182. https://hrcak.srce.hr/3730

Hennink, Monique, Bonnie N. Kaiser and Vincent C. Marconi. 2016. „Code saturation versus meaning saturation: How many interviews are enough?“ Qualitative Health Research 27: 591–608. https://doi.org/10.1177/10497323166653

Kalmijn, Matthijs. 2010. „Country Differences in the Effects of Divorce on Weil-Being: The Role of Norms, Support, and Selectivity“. European Sociological Review 26 (4): 475-490. https://doi.org/10.1093/esr/jcp035

Letablier, Marie-Therese i Karin Wall. 2018. „Changing Lone Parenthood Patterns: New Challenges for Policy and Research“. U Lone Parenthood in the Life Course. Life Course Research and Social Policies, edited by Laura Bernardi and Dimitri Mortelmans, Vol. 8, 29-53. https://doi.org/10.1007/978-3-319-63295-7_1

Maleš, Dubravka. 1995. „Usporedba stavova roditelja iz potpunih obitelji i obitelji s jednim roditeljem prema poželjnosti osobina za dječake i djevojčice“. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 4-5(18-19): 517-538. https://hrcak.srce.hr/file/51471

Maxwell, J. A. 2005. Qualitative Research Design: An Interactive Approach. Second Edition. Applied Social Research Methods Series, Vol. 41. Thousand Oaks, London, New Delhi: SAGE Publications.

Miljević-Riđički, Renata i Tea Pavin-Ivanec. 2008. „Životna prilagođenost majki u različitim tipovima jednoroditeljskih majčinskih obitelji te kognitivna uspješnost njihove djece“. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 17(3): 553-571. https://hrcak.srce.hr/file/40213

Pećnik, Ninoslava i Zora Raboteg-Šarić. 2005. „Neformalna i formalna podrška jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima“. Revija za socijalnu politiku 12(1): 1-21. https://doi.org/10.3935/rsp.v12i1.18

Raboteg-Šarić, Zora i Ninoslava Pećnik. 2010. „Stavovi prema samohranom roditeljstvu“. Revija za socijalnu politiku 17(1): 5-25. https://doi.org/10.3935/rsp.v17i1.889

Richter, David i Sakari Lemola. 2017. „Growing up with a single mother and life satisfaction in adulthood: A test of mediating and moderating factors“. PLOS ONE, ISSN 1932-6203, Public Library of Science, San Francisco 12(6): 1-15. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0179639

Rosenfeld, Michael J. 2018. „Social Networks and the Life Course“. U Social Networks and the Life Course: Integrating the Development of Human Lives and Social Relational Networks, edited by Duane F. Alwin, Diane H. Felmlee and Derek A. Kreager, 221-243. Switzerland: Springer.

Wang, Hongyu i Paul R. Amato. 2000. „Predictors of divorce adjustment: Stressors, resources, and definitions“. Journal of Marriage and the Family 62(3): 655–668. https://doi.org/10.1111/j.1741-3737.2000.00655.x

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-04-03

Kako citirati

Bandalović, Gorana, Zorana Šuljug Vučica, и Marta Tanfara. 2025. „Sociološko istraživanje Samohranog Roditeljstva: Iskustava Razvedenih Majki“. Etnoantropološki Problemi 20 (1):293–311. https://doi.org/10.21301/eap.v20i1.12.

Broj časopisa

God. 20 Br. 1 (2025): Etnoantropološki problemi

Sekcija

Druge humanističke i društvene nauke

Licenca

Creative Commons License

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.

Crossref
Scopus
Google Scholar
Europe PMC