U potrazi za Adamom Oršićem kroz arheologiju XX veka
DOI:
https://doi.org/10.21301/EAP.V11I3.10Ključne reči:
istorija discipline, biografija, Adam Oršić, Muzej u Nišu, Drugi svetski rat, arheologija u BraziluApstrakt
Životne i arheološke putanje Adama Oršića često su išle različitim smerovima, naizgled stihijski i bez ikakvog jasnog plana. Ipak, konstanta u njegovoj biografiji je rad na arheologiji, bilo da se radi o neolitskom naselju na Bubnju kod Niša, rimskoj utvrdi kod Miheldorfa ili humkama u Brazilu. Bez obzira na njegov društveni položaj ili političke prilike u kojima se našao, Oršić je istrajavao u bavljenju arheologijom. Na tom putu, Oršić je načinio važna otkrića, publikovao vredne radove za veliki broj lokaliteta koji se istražuju i danas, i trudio se da stečeno znanje prenese drugima, bilo kroz obuku lokalnih poverenika, nastavu koju je držao studentima u Brazilu ili na stručnim skupovima. Arheologijom u Nišu bavio se s pozicije kustosa Muzeja u čijem osnivanju je učestvovao, ali i kao referent Banovinskog konzervatorskog odeljenja. Tokom Drugog svetskog rata, nakon kratkog političkog nameštenja u Srbiji,odlazi u Hrvatsku gde se bavi diplomatijom, da bi pred sam kraj rata otišao u Austriju, gde je učestvovao u arheološkim kampanjama Muzeja u Lincu (Landesmuseum Linz). Oršić 1951. godine odlazi u Brazil, gde nastavlja karijeru arheologa do svoje smrti 1968. godine. I pored sveg važnog posla koji je obavio u Jugoslaviji, dugo je ignorisan u lokalnim arheološkim zajednicama.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Bandović, Aleksandar. 2014. Muzejski kurs i arheologija tokom II svetskog rata. Etnoantropološki problemi 9 (3): 625–646.
Bošković, Đurđe. 1936. Osnivanje i delatnost Banovinske arheološke komisije pri Moravskoj banovini. Starinar X–XI: 193–194.
Ceccon, Rosseli Santos. 2011. “Em Busca de uma ʻArqueologia Brasileiraʼ. Universidade do Paraná, Décadas de 1950 a 1970.” Doktorska disertacija, Univerzitet u Parani, Brazil.
Chmyz, Igor. 1977. “Curriculum Vitae” de Adam Orssich de Slavetich. Cadernos de Arqueologia II/2: 5–11.
– – –. 2006. José Loureiro Fernandes e a Arqueologia Brasileira. Arqueologia Curitiba 10: 43–105.
Costa, Valadares Henrique Antônio & Faccio, Neide Barrocá. 2011. Início da Regulamentação da Arqueologia no Espírito Santo (1966 a 1968). Tópos Vol.5 No. 1: 185–201.
Costa, Valadares Henrique Antônio. 2013. “Arqueologia do Estado do Espírito Santo: subsídios para gestão do patrimônio arqueológico no período de investigação acadêmica de 1966 a 1975.” Doktorska disertacija, Univerzitet u Sao Paolu, Brazil.
Delle, James A. et al. 2003. On Collaboration, Class Conflict and Archaeology in Brasil. International Journal of Historical Archaeology Vol. 7, No. 3: 223–237.
Drča, Slobodan. 2012. Medijana. Niš: Narodni muzej Niš.
Jeremić, Gordana. 2014. Jagodin mala, kasnoantička nekropola. Niš: Narodni muzej.
Jovanović, Đoka. 1892. Prilozi za paleontologiju srpskih zemalja. Starinar IX: 30–34.
Junker, Hermann. 1914. Vorläufiger Bericht über die dritte Grabung bei den Pyramiden von Gyzeh. Wien: Akademie der Wissenschaften.
Kater, H. Michael. 2006. Das “Ahnenerbe” der SS 1935–1945. Ein Beitrag zur Kulturpolitik des Drittes Reiches (4. Auflage). Munchen: Oldenbourg Verlag.
Koch, Katharina Julia. 2013. “Frauen in der Archäologie – eine lexikalisch-biographische Übersicht”. In: Ausgräberinnen, Forscherinnen, Pionierinnen. Ausgewählte Porträts früher Archäologinnen im Kontext ihrer Zeit. Edited by Jana Esther Fries and Doris Gutsmiedl-Schumann, 259–280. Munster: Waxmann
Lehmann- Haupt, Hellmut. 1948. Cultural looting of the Ahnenerbe, Report prepared by Monuments, Fine Arts and Archives Section, OMGUS.
Lima, Tania Andrade. 2000. Em Busca dos Frutos do Mar: Os Pescadores – Coletores de Litoral Centro-Sul do Brasil. Revista Universidade do São Paulo 44: 270–327.
Mederos Martin, Alfredo. 2014. El espejismo nacional-socialista. La relación entre dos catedráticos de Prehistoria, Oswald Menghin y Julio Martínez Santa-Olalla (1935–1952). Trabajos de Prehistoria 71, No.2: 199–220.
Meggers, Betty. 1954. Enviromental limitation on the development of culture. American Anthropologist 56: 801–824.
Meggers, Betty. Evans, Clifford. 1966. A trans-Pacific contact in 3000 B.C. Scientific American 215/1: 28-–35.
Milanović, Daragan. Trajković Filipović, Tatjana. 2015. Stara iskopavanja na lokalitetu Bubanj: praistorijsko višeslojno nalazište kod Niša. Niš: Narodni muzej Niš.
Orssich Slavetich, Adam. 1940. Bubanj, ein vorgeschichtliche ausiedlung bei Niš. Mitteilungen der Prähistorischen Kommission der Österreichischen Akademie der Wissenschaften ; 4,1–2. Wien: Hölder-Pichler-Tempsky.
– –. 1954. Observações arqueológicas em sambaquis. Revista de Antropologia Vol. 2, No. 1: 65–70.
Orssich, Adam S. & Orssich, Elfriede S. 1956. Stratigraphic Excavations in the Sambaqui de Araujo II, Parana, Brasil. American Antiquity Vol. 21, No. 4: 357–369.
Orssich, Elfriede S. 1954. A propósito de sepultures em sambaquis. Revista de Antropologia Vol. 2, No. 1: 71-74.
Oršić Slavetić, Adam. 1934. Arheološka istraživanja u Nišu i okolini. Starinar VIII–IX: 303–310.
– – –. 1936a. Preistorijska nalazišta u okolini Niša. Starinar X–XI: 174–181.
– – –. 1936b. Beleške sa putovanja. Starinar X–XI: 170–174.
– – –. 1936c. Kako se traže arheološka nalazišta. Moravski arheološki glasnik 1: 3–7.
– – –. 1936d. Projekat statuta Banovinskog konzervatorskog ureda. Moravski arheološki glasnik 2: 22–24.
– – –. 1936e. Instrukcije za banovinske i pokrajinske konzervatore. Moravski arheološki glasnik 2: 24–25.
– – –. 1936f. Uvodna reč. Moravski arheološki glasnik 1: 1–2.
– – –. 1943. Rod Oršića. Zagreb: HIBZ
Petrović, Živorad. 2005. Narodni muzej u Nišu 1933–2003. Niš: Narodni muzej.
Ruprechtsberger, Erwin, M. 1980. Ein kastell des 1. jahrhunderts ist für Lauriacum archäologisch nicht bewiesen. Jahrbuch des Oberösterreichischen Musealvereines 125: 9–24.
Stroh, Franz. 1949. Wissenschaftliche Tätigkeit und Heimatpflege in Oberösterreich. 3. Ur- und fruhgeschichte. Jahrbuch des Oberösterreichischen Musealvereines 94: 17–22.
– – –. 1951. Wissenschaftliche Tätigkeit und Heimatpflege in Oberösterreich. 3. Ur- und fruhgeschichtliche Sammlungen. Jahrbuch des Oberösterreichischen Musealvereines 96: 15–21.
– – –. 1952. Wissenschaftliche Tätigkeit und Heimatpflege in Oberösterreich. 3. Ur- und fruhgeschichte Sammlungen. Jahrbuch des Oberösterreichischen Musealvereines 97: 13-–19.
Valtrović, Mihailo. 1889. Rimski natpisi iz Niša. Starinar VI: 119–120.
Vetters, Hermann. 1952. Ein doppelapsidaler Bau aus der Zivilstadt Lauriacum. Oberösterreiches Heimatblätter 6/1: 608–614.
Vulić, Nikola. 1931. Antički spomenici naše zemlje. Spomenik SKA LXXI:102–104.
Zеpetnek, Steven Tötösy, de. 2010. Records of the Tötösy de Zepetnek Family. West Laffayet: Purdue University Press.
Žáčková, Lucie. 2006. „Disertace filozofické fakulty Německé univerzity v Praze v letech 1938/39–1945 (obor historie)”. Diplomski rad. Karlov univerzitet u Pragu, Češka republika.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


