Diskurzivne prakse o Karaševcima u jugoistočnoj Evropi u svetlu međunacionalnih odnosa
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v12i4.9Ključne reči:
Karaševci, jugoistočna Evropa, javni diskurs, enciklopedije, naučne rasprave, nacionalizamApstrakt
U radu je analiziran pokušaj konstruisanja dominantnog diskursa o Karaševcima u jugoistočnoj Evropi, odnosno međusobni odnos između diskurzivnih praksi o pomenutoj zajednici u različitim državama koje pokazuju interesovanje za nju. Ova etnička zajednica ima veliki simbolički, a time i politički potencijal koji se može upotrebiti za oživljavanje nacionalne mitologije zainteresovanih nacija. Kroz uporednu analizu naučnih rasprava i naučno-popularne literature učinjen je pokušaj da se prepoznaju, izdvoje i sistematizuju svi faktori, sredstva i strategije koji se u pomenutom smislu koriste. Posebno je praćena promena u upotrebi dominantnih paradigmi, tj. odnos između istorijskog i aistorijskog pristupa.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Bara, M. 2011. Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata. Godišnjak za znanstvena istraživanja 3: 57-84.
Barbu, O.L, A.C.Gagiu, A.D.Giurca. 2015. The Bulgarian minority in Romania – from integration to assimilation. Case study: Izvoarele. South-East European Journal of Political Science III (2): 63-80.
Bedeković, V. 2008. Karaševski Hrvati u Rumnjskoj: biser hrvatske dijaspore. Baština 2 (2): 82-88.
Berđajev, N. 1991. O čovekovom ropstvu i slobodi: ogled o personalističkoj filozofiji. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
Birta. I. 1993. Karaševci: narodne umotvorine sa etnološkim osvrtom. Bukurešt.
Birta. I. 2017. Karaševci: Kultura i identitet. Bukurešt (u štampi).
Cerović, Lj. 1997. Srbi u Rumuniji od ranog srednjeg veka do današnjeg vremena. Beograd: Ministarstvo Republike Srbije za veze sa Srbima izvan Srbije.
Creţan, R, P. Kun and L. Vesalon. 2014. From Carasovan to Croat: The ‘Ethnic Enigma’ of a (Re)Invented Identity in Romania. Journal Of Balkan And Near Eastern Studies 16 (4): 437-458.
Dančov, N.G. i I.G. Dančov. 1936. Balgarska enciklopedija. Sofija: Knigoizdatelstvo St. Atanasov
Deleanu, M.M. 1999. „Schimburi culturale cu Croatia si croati dupa 1990, interviu cu Milan Radan“. In Insemnari despre carasoveni, M. M. Deleanu (ed.), 83–90. Banatica: Resita.
Enciclopedia Romaniei 1938- . Bucureşti: Asociaţia Ştiinţificǎ Pentru Enciclopedia României.
Enciklopedija Jugoslavije. 1962. knjiga V. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ.
Enciklopedija leksikografskog Zavoda. 1959. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ.
Enciklopedija srpskog naroda. 2008. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Erdeljanović, J. 1929. Zašto treba Šokce i Krašovane zvati Srbima a ne Hrvatima – Odgovor g. Petru Vlašiću. Politika 21. avgust.
Gellner, E. 1994. „Nationalism and High Cultures“. In Nationalism ed. by J. Hutchinson and A.D.Smith, 63-70. Oxford-New York: Oxford Univeristy Press.
Hategan, P. 2015. Karaševski Hrvati. Riječi 1-4, Časopis za književnost, kulturu i znanost: 5-51. Sisak: Matica Hrvatska.
Hrvatska enciklopedija. 1999-2009. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Illich, I. 1982. Vom Recht auf Gemeinheit. Reinbek bei Hamburg: Rowohlt Tashenbuch Verlag GmbH.
Ivić, P. 1956. Jedna doskora nepoznata govorna grupa štokavskog govora: govori s nezamenjenim jatom. Godišnjak Filozofskog fakulteta 1: 146-160.
Lisac, J. 2012. Karaševci nisu ekavci. Vijenac 482. http://www.matica.hr/vijenac/482/Kara%C5%A1evci%20nisu%20ekavci/
Kančev, K. 2016. Teorii i hipotezi za Karašovenite. http://literaturensviat.com/?p=28176
Mala enciklopedija Prosveta. 1978. Opšta enciklopedija III izdanje. Beograd: Prosveta.
Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija. 1986. Četvrto izdanje. Beograd: Prosveta.
Maluckov, M. 1994. Etnološko-istorijska literatura na rumunskom jeziku o Krašovanima i Srbima u Rumuniji. Novi Sad. Temišvarski zbornik 1: 153-171.
Maluckov, M. 2000. O svečanoj nošnji Karaševki. Temišvarski zbornik 2: 137-159.
Manea-Grgin, C. 2004. Prilog poznavanju vjerske povijesti karaševskih Hrvata u ranom novom vijeku. Povijesni prilozi 23: 57-70.
Manea-Grgin Castilia. 2008. Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj. Hrvatska revija 4. http://www.matica.hr/hr/352/Hrvatska%20nacionalna%20manjina%20u%20Rumunjskoj/
Manea Grgin, C. 2012. Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16.-18. stoljeće). Zagreb: FF press.
Nedeljković. M. 2000. Leksikon naroda sveta. Beograd: Srpska književna zadruga – Službeni list SRJ.
Nedeljković, S. 2007. Čast, krv i suze: ogledi iz antropologije etniciteta i nacionalizma. Beograd: Zlatni zmaj.
Opća enciklopedija. 1978. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
Opća enciklopedija. 1988. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Petrovici, E. 1935 Graiul caraşovenilor. Studii de dialectologie slavă meridională, Bucureşti.
Olujić, I. 2007. „Karaševski Hrvati u Rumunjskoj: jezici i identiteti“. U Jezik i identiteti, J. Granić (ur.), 401-411. Zagreb-Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Radan, M.N. 1994. Problemi porekla Karaševaka. Temišvarski zbornik 1: 147-151.
Radan Uscatu, Miliana-Radmila, 2014. Botezul, nunta și funeraliile la carașoveni. Timișoara: Editura Universității de Vest.
Radojlović, V. 2016. Srbi katolici: istorijske i društvene okolnosti djelovanja Srba katolika. http://vesna.atlantidaforum.com/?p=479
Roksandić, D. 2011-2015. „Krležina Enciklopedija Jugoslavije između auroskepticizma i euronormativizma“. U Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija, ur. V. Bogišić, 167-184. Zagreb: Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu – Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Samardžija, M. 2004. Hrvatski jezik i Hrvati izvan Hrvatske. Časopis hrvatskih studija 3-4: 55-69.
Sikimić, B. 2016. Jezički pejsaž Karaševaka: nadgrobni spomenici. Folkloristika 1-2 (u štampi).
Vermeer, W. 1983. The Rise and Fall of the Kajkawian Vowel System. Studies in Slavic and General Linguistics 3: 439-477.
Visković, V. 1991. Enciklopedizam Miroslava Krleže. Radovi Lekiskografskog zavoda Miroslav Krleža 1: 133-150.
Vlahović, P. 1984. Narodi i etničke zajednice sveta. Beograd: Vuk Karadžić.
Vlahović, P. 1994. Neke etničke odrednice Krašovana. Temišvarski zbornik 1: 137-145.
Vlašić, P. 1929. Zašto sam naše sunarodnike katolike u Rumunjskoj nazvao Hrvatima – Odgovor g.dr. Jovanu Erdeljanoviću. Politika 5. avgust.
Vulić, V. 1998. Rumunjski Hrvati u pretpreporodnom i preporodnom razdoblju. Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu 24 (1): 567-574.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


