Crni Orfej: Antički mit u brazilskoj kinematografiji

Autori

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v15i2.2

Ključne reči:

Orfej, Crni Orfej, antika, kolonijalizam, film, Brazil

Apstrakt

Rad se bavi filmskim adaptacijama mita o Orfeju koje su nastale u Brazilu 1959. i 1999. godine. Budući da se u oba filma Orfej pojavljuje kao Afro-Brazilac, novo ispisane verzije mita se dovode u vezu sa Sartrovim konceptom Crnog Orfeja i pokretom crnaštva koji se pojavio 1930-ih u Parizu kao odgovor crnih frankofonih intelektualaca na rasne mitove i kolonijalne stereotipe. U radu se razmatra evropski odnos prema antičkoj Grčkoj utemeljen u kolonijalnom stavu kojim se polaže ekskluzivno pravo na ovu prošlost, te se recepcija antičkog mita pojavljuje ne samo kao ogledalo ovog odnosa već i kao prostor subverzije i moguće intervencije. U kojoj meri filmovi Crni Orfej (1959) i Orfej (1999) podrivaju koncept evropskog kulturnog elitizma, rasnih stereotipa i klasnih nejednakosti, a u kojoj meri ih potvrđuju, biće predmet analize ovog rada. 

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Amadu, Kristine. 2019. Šta je antika? Prev. J. Loma. Loznica: Karpos.

Bahtin, Mihail. 1978. Stvaralaštvo Fransoa Rablea, narodna kultura srednjeg veka i renesanse. Prev. I. Šop, T. Vučković. Beograd: Nolit.

da Mata, Roberto. 1986. „Dva brazilska nacionalna rituala: ograničenje i sloboda“. Kultura, časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku br. 73-75, 260-282.

Davis, J. Darién and Judith Michelle Williams. 2007. „Pan-Africanism, Negritude and the Currency of Blackness: Cuba, The Francophone Caribbean, and Brazil in Comparative Perspective, 1930-1950.“ In Beyond Slavery, The Multilayered Legacy of Africans in Latin America and the Caribbean, edited by Darién J. Davis. Lanham, Boulder, New York, Toronto, Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers.

Desbois, Laurent. 2016. A Odisseia do Cinema Brasileiro. São Paolo: Companhia das Letras.

Dunn, Christopher. 2001. Tropicália and the Emergence of Brazilian Counterculture. Chapel Hill & London: The University of North Carolina Press.

Fredricksmeyer, Hardy. 2007. „Black Orpheus, Myth and Ritual: A Morphological Reading“. International Journal of the Classical Tradition14 (1-2), Summer 2007: 148-175. DOI 10.1007/s12138-008-0009-y

Gačanović, Ivana. 2012. „Sirotinja između ’kulture bede’ i Čuda u Milanu”. Etnoantropološki problemi 12 (2): 349-378. https://doi.org/10.21301/eap.v12i2.2

Grasse, Jonathon. 2004. „Conflation and Conflict in Brazilian Popular Music: Forty Years between ‘Filming’ Bossa Nova in ‘Orfeu Negro’ and Rap in ‘Orfeu’“. Popular Music 23(3): 291-310.

Gavrilović, Ljiljana i Đorđević, Ivan. 2016. „Sjenički sir kao nematerijalno kulturno nasleđe: Antropološki pristup problemu“. Etnoantropološki problemi 11 (4): 989-1004. https://doi.org/10.21301/eap.v11i4.2

Jang, Dž. S. Robert. 2013. Postkolonijalizam. Sasvim kratak uvod. Beograd: Službeni glasnik.

Lindfors, Bernth. 1968. „A Decade of Black Orpheus“. Books Abroad 42 (4): 509-516.

Moura, Roberto. 1995. Tia Ciata e a Pequena África no Rio de Janeiro. Rio de Janeiro: Secretaria Municipal de Cultura.

Muscato, Christopher. History of Carnaval in Brazil. chapter 4, ttps://study.com/academy/lesson/history-of-carnival-in-brazil.html

Nagib, Lúcia. 2000. „Three Studies on Brazilian Films of the 90s“. University of Oxford Centre for Brazilian Studies Working Paper Series. https://brazilexperience2014.files.wordpress.com/2014/02/nagib11-2000.pdf

Nagib, Lúcia. 2003. „Black Orpheus in Color“. Framework: The Journal of Cinema and Media 44 (1), Latin American Film: 93-103.

O'Higgins, Laurie. 2001. „Women's Cultic Joking and Mockery“. In Making Silence Speak: Women's Voices in Greek Literature and Society, edited by M. Lardinios and L. McCLure, 137-160. Prinecton-Oxford: Princeton University Press.

O’Harel, Greg and Michael Barke. 2002. „The favelas of Rio de Janeiro: A temporal and spatial analysis“. GeoJournal 56: 225–240.

Oliveira, Celso de. 2002. “Orfeu da Conceição: Variation on a Classical Myth”. Hispania 85 (3): 449-454.

Oliveira, Sellman Maurício. 2020. “Beyond Tropes: Otherness and the Identity of the Brazilian Maid in Doméstucas - O Filme and Domestica”. In Domestic Labor in Twenty-First Century Latin American Cinema, eds. Elizabeth Osborne and Sofia Ruiz-Alfaro, 143-167. Cham: Palgrave, Macmillan.

Ribeiro, Marília Scaff Rocha. 2009. “Variations on the Brazilian Orpheus Theme”. CLCWeb: Comparative Literature and Culture 11 (3) http://docs.lib.purdue.edu/clcweb/vol11/iss3/7

Said, Edvard. 2008. Orijentalizam. Prev. D. Gojković. Beograd: XX vek.

Sartre, Jean-Paul. 1964. Black Orpheus. The Massachusetts Review 6 (1): 13-52.

Santos, Myrian Sepúlveda dos. 2001. “Black Orpheus and the Merging of two Brazilian Nations”. European Review of Latin American and Carribean Studies 71: 107-116.

Srejović, Dragoslav i Cermanović-Kuzmanović Aleksandrina. 1979. Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Srpska književna zadruga.

Treece, David. 2016. „Orpheus in Babylon: music, myth and realism in the films of Rio de Janeiro“. In Screening songs in Hispanic and Lusophone cinema, edited by Lisa Shaw and Robert Stone, 298-314. Manchester: Manchester University Press.

Veloso, Caetano. 2002. An Orpheus, Rising from Caricature. The New York Times, August 20.

##submission.downloads##

Objavljeno

2020-06-25

Broj časopisa

Sekcija

Naučni članci