Bečki haustori u sumračnoj viziji Darka Markova
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.3Ključne reči:
imigranti, Beč, Srbi, migrantska i migraciona književnost, Darko Markov, Sumrak u bečkom haustoru 2Apstrakt
U radu je analiziran roman „Sumrak u bečkom haustoru 2 (Baba Boska)“ (2013) Darka Markova, pisca-migranta iz Beča. Roman se bavi opisom načina života i kulturoloških karakteristika srpskih imigranata u Austriji kroz dve generacije doseljenika – gastarbajtera kao starijeg doseljeničkog sloja iz 70-ih i 80-ih godina XX veka i mlađih, obrazovanih i školovanih ljudi koji su migrirali 90-ih godina XX veka. Kroz naizgled jednostavnu fabulu o bračnim i ljubavnim problemima glavnog junaka – mladog intelektualca iz Beograda koji je u Beč došao 90-ih godina, autor gradi gustu pripovednu mrežu različitih događaja kroz koje prolazi njegov junak, opisujući teškoće prilagođavanja i snalaženja u tuđini. Ukrštajući svoj život sa raznovrsnim likovima, i sam junak doživljava promene u potrazi za smislom života i svojim mestom u tuđem svetu. Darko Markov koristi realistički prosede u opisu likova i njihovih postupaka, oslanjajući se u velikoj meri na istinite ličnosti i stvarne događaje. Njegov mimetički narativni postupak se, stoga, može odrediti kao „faction“ – spoj fikcije i činjenica, obogaćenih brojnim etnografskim opisima osobina, ponašanja, izgleda, govora i vrednosnog sistema gastarbajtera i drugih migranata u austrijskom glavnom gradu. U tom smislu, Markovljev roman određujem kao etnografsku fakciju budući da obiluje etnografski relevantnim opisima i temama. Roman je najpre podvrgnut književno-etnografskoj analizi kroz strukturalne elemente kompozicije, a potom antropološkoj interpretaciji nekih tema i motiva, a posebno jezika u socio-lingvističkom smislu važnog etničkog i kulturnog markera, kao i spoljašnjih i unutrašnjih postupaka marginalizacije migranata.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Adamović, Rade. 2010. I ovdje i tamo. Banja Luka: Grafid
Albahari, David. 2019. Dijaspora i druge stvari. Novi Sad: Akademska knjiga.
Antonijević, Dragana. 2010. Ogledi iz antropologije i semiotike folklora. Beograd: Srpski genealoški centar – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Antonijević, Dragana. 2011. „Gastarbajter kao liminalno biće: konceptualizacija kulturnog identiteta“. Etnoantropološki problemi 6 (4): 1013-1033. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.10
Antonijević, Dragana. 2013. Stranac ovde, stranac tamo: antropološko istraživanje kulturnog identiteta gastarbajtera. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu – Srpski genealoški centar.
Antonijević, Dragana i Ljubica Milosavljević. 2016a. „Starost gastarbajtera: strategije životnih izbora migrantske populacije u penziji“. Etnoantropološki problemi 11 (1): 113-135. https://doi.org/10.21301/eap.v11i1.5
Antonijević, Dragana i Ljubica Milosavljević. 2016b. „’Treća opcija’: oscilirajuća kretanja gastarbajtera u penziji“. Glasnik Etnografskog instituta SANU LXIV (3): 509-526. DOI 10.2298/GEI151019001A
Antonijević, Dragana i Miloš Rašić. 2018. „Amaterske pozorišne predstave srpskih migranata u Beču“. Glasnik Etnografskog instituta SANU LXV (3): 493-510. https://doi.org/10.2298/GEI1803493A
Auer, Peter. 1999. „From codeswitching via language mixing to fused lects: Toward a dynamic typology of bilingual speech“. The International Journal of Bilingualism 3 (4): 309-332.
Banić Grubišić, Ana. 2018. „Umetnost i migrantsko iskustvo: ’gastarbajterska serija’ Drage Trumbetaša“. Antropologija 18 (3): 23-44.
Banić Grubišić, Ana. 2019. „Migrantska poezija – antropološka analiza zbirke pesama Drage Trumbetaša“. Etnoantopološki problemi 14 (4): 1161-1185. DOI: https://doi.org/10.21301/eap.v14i4.5
Brandel, Andrew. 2019. „Literature and Anthropology“. Oxford Encyclopedia of Anthropology. Dostupno na: https://www.academia.edu/40424969/Literature_and_Anthropology
Brujić, Marija. 2018. Kulturne predstave o Evropskoj uniji i evrointegracijama Srbije među pripadnicima srpske dijaspore u Gracu. Etnoantropološki problemi – Monografije, knj. 9. Beograd: Dosije studio – Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Brunvand, Jan Harold. 1981. The Vanishing Hitchhiker. American Urban Legends and Their Meanings. New York – London: W. W. Norton and Company.
Castles, Stephen. 1986. „The Guest-Worker in West Europe: An Obituary“. International Migration Review 20 (4): 761-778.
Čapo Žmegač, Jasna. 2005. ”Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata”. U Stanovništvo Hrvatske - dosadašnji razvoj i perspektive, uredio D. Živić et al., 255-273. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
De Angelis, Rosa. 2002. „Introduction“. In Between Anthropology and Literature. Interdisciplinary discourse, edited by Rosa De Angelis, 1-7. London and New York: Routledge.
Dégh, Linda and Andrew Vàzsonyi. 1974. „The Memorate and the Proto-Memorate“. Journal of American Folklore 87 (345): 225-239.
Divac, Zorica. 2003. „Vračanje u severoistočnoj Srbiji“. U Tradicionalno i savremeno u kulturi Srba, uredila Dragana Radojičić, 111-122. Posebna izdanja, Etnografski institut, knj. 49. Beograd : Etnografski institut SANU.
Dobrivojević, Ivana. 2007. „U potrazi za blagostanjem. Odlazak jugoslovenskih državljana na rad u zemlje zapadne Evrope 1960-1977“. Istorija 20 veka, br. 2, 89-100.
Dodig, Milana L. 2013. „Značenjska društvena funkcija jezičkih poruka na Fejsbuku“. Uzdanica X (1): 97-108.
Dragišić, Petar. 2015. „Gastarbajter kao filmski lik. Fenomen jugoslovenske ekonomske emigracije u jugoslovenskim igranim filmovima i serijama 70-ih i 80-ih godina“. Tokovi istorije, br. 2, 175-190.
Dunphy, Graeme. 1985. „Migrant, Emigrant, Imigrant. Recent Developments in Turkisch-Dutch Literature“. Neophilologus 85 (1): 1-23.
Đerić, Gordana. 2009. „Stereotip i studije o Balkanu“. Antropologija br. 9, 11-26.
Frejzer, Džemjs Džordž. 1977. Zlatna grana 1. Proučavanje magije i religije. Beograd: BIGZ.
Granić, Jagoda. 2013. „Diglosija i dinomija vs. bilingvizam i bikulturalizam“. U Jezici i kulture u vremenu i prostoru II, uredile Snežana Gudurić i Marija Stefanović, 35-44. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Greimas, A. J. 1966. Sémantique structurale. Paris: Larousse.
Ilić Marković, Gordana. 2011. „Dvojezična svakodnevica – predrasude i činjenice, srpski i nemački u Beču“. U Peti međunarodni interdisciplinarni simpozijum "Susret kultura" (2), uredile Ljiljana Subotić i Ivana Živančević-Sekeruš, 779-789. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Ivanović, Vladimir. 2012. Geburtstag pišeš normalno. Jugoslovenski gastarbajteri u Austriji i SR Nemačkoj 1965-1973. Beograd: Institut za savremenu istoriju.
Jonjić, Pavao. 1988. „Identifikacija ’gastarbeitera’“. Migracijske teme 4 (3): 285-291.
Klimt, Andrea. 2000. „European Spaces: Portuguese Migrants’ Notions of Home and Belonging“. Diaspora 9 (2): 259-285.
Kovačević, Ivan. 2009. Urbane legende – ogledi iz američkog folklora. Etnološka biblioteka knj. 39. Beograd: SGC – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Kovačević, Ivan i Dragana Antonijević. 2018. „Dva pripovedanja identiteta“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 41-63. DOI https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.2
Kovačević, Ivan i Marija Krstić. 2011. „Između istorije i savremenosti: antropološko proučavanje gastarbajtera u 21. veku“. Etnoantropološki problemi 6 (4): 969-982. DOI https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.8
Krstić, Marija. 2011. „Dijaspora i radnici na privremenom radu u inostranstvu: osnovni pojmovi“. Etnoantropološki problemi 6 (2): 295-318. DOI https://doi.org/10.21301/eap.v6i2.1
Latcheva, Rossalina and Barbara Herzog-Punzenberger. 2011. „Integration Trajectories: A Mixed Method Approach“. In A Life-Course Perspective on Migration and Integration, edited by Matthias Wingens, Michael Windzio, Helga de Valk and Can Aybek, 121-143. London - New York: Springer.
Laterza, Vito. 2007. „The Ethnographic Novel: Another Literary Skeleton in the Anthropological Closet?“ Suomen Antropologi: Journal of the Finnish Anthropological Society 32 (2): 124-134.
Langnes, L.L. and Gelya Frank. 1978. „Fact, Fiction and the Ethnographic Novel“. Anthropology and Humanism Quarterly 3 (1-2): 18-22. Online Issue 2009.DOI https://doi.org/10.1525/ahu.1978.3.1-2.18
Lazarević-Radak, Sanja. 2011. Na granicama Orijenta. Predstave o Srbiji u engleskim i američkim putopisima između dva rata. Pančevo: Mali Nemo.
Łebkowska, Anna. 2012. „Between the Anthropology of Literature and Literary Anthropology“. Teksty Drugie, No. 2, 19-29. Special Issue – English Edition. Dostupno na: http://rcin.org.pl
Malinovski, Bronislav. 1971. Magija, nauka, religija. Beograd: Prosveta.
Manasijević, Marija. 2016. „Kritička analiza diskursa južnjaka na RTS-u – primer serije ’Porodično blago’”. Sociologija LVIII (4): 612-630. DOI: 10.2298/SOC1604612M
Markov, Darko. 2010. Sumrak u Bečkom haustoru. Sofia: Svetulka 44.
Markov, Darko. 2013. Sumrak u bečkom haustoru 2. Baba Boska. Sofia: Svetluka 44.
Marković, Predrag. 2009. „Izgubljeni u transmigraciji? Srpski gastarbajteri između svetova“. Hereticus. Časopis za preispitivanje prošlosti VII (4): 7–24.
Narayan, Kirin. 2008. „Ethnography and Fiction: Where Is the Border?“ Anthropology and Humanism 24 (2): 134-147. DOI https://doi.org/10.1525/ahu.1999.24.2.134
Nic Craith, Máiréad and Ullrich Kockel. 2014. „Blurring the Boundaries between Literature and Anthropology. A British Perspective“. Ethnologie(s) du littéraire. Ethnologie française 44 (4): 689-697.
Nic Craith, Máiréad and Laurent Sebastian Fournier. 2016. „Literary Anthropology. The Sub-disciplinary Context“. Anthropological Journal of European Cultures 25 (2): 1-8. DOI: 10.3167/ajec.2016.250101
Pajić, Ivana. 2014. „Identitet – prostor – granica – strano: identitet migranta“. Filolog V (9): 299-312. DOI 10.7251/fil1409299p
Park, Robert E. 1928. „Human Migration and the Marginal Man“. American Journal of Sociology 33 (6): 881-893.
Porteous, Douglas J. 1985. „Literature and Humanist Geography“. Area 17(2): 117-122.
Poyatos, Fernando. 1988. „Introduction“. In Literary anthropology : a new interdisciplinary approach to people, signs, and literature. Amsterdam - Philadelphia : J. Benjamins Pub. Co.
Radulović, Lidija B. 2017. „Crna i bela magija kao kulturno nasleđe: predstave mladih u Boru o vlaškoj magiji“. Etnoantropološki problemi 12 (4): 1153-1176. DOI https://doi.org/10.21301/eap.v12i4.8
Rapport, Nigel. 1994. Book Review: „Jane Austen and the Fiction of Culture: An Essay on the Narration of Social Realities“. Richard Handler and Daniel Segal. The Anthropology of Form and Meaning Series. J. David Sapir, ed. Tucson: University of Arizona Press, 1990. American Ethnologist 21 (1): 216-217.
Schmidt, Nancy J.. 1981. „The Nature of Ethnographic Fiction : A Further Inquiry“. Anthropology and Humanism Quarterly 6 (1): 8-18. DOI https://doi.org/10.1525/ahu.1981.6.1.8
Sievers, Wiebke. 2008. „Writing Politics: The Emergence of Immigrant Writing in West Germany and Austria“. Journal of Ethnic and Migration Studies 34 (8): 1217-1235. DOI: 10.1080/13691830802364817
Sievers, Wiebke. 2014. „A contested terrain: Immigrants and their descendants in Viennese culture“. Identities: Global Studies in Culture and Power 21(1): 26-41. DOI: 10.1080/1070289X.2013.828622
Stanišić, Saša. 2010. „Tri mita o imigrantskoj književnosti“. (Sic!) časopis za po-etička istraživanja i djelovanja, 22. juni 2010. Dostupno na: https://sic.ba/rubrika/stav/page/12/
Tallman, Janet. 2002. „The ethnographic novel: finding the insider’s voice“. In Between Anthropology and Literature. Interdisciplinary discourse, edited by Rosa De Angelis, 11-22. London and New York: Routledge.
Teraoka, Arlene Akiko. 1987. „Gastarbeiterliteratur: The Other Speaks Back“. Cultural Critique 7, The Nature and Context of Minority Discourse II: 77-101.
Todorova, Marija. 1999. Imaginarni Balkan. Beograd: XX vek.
Tuan, Yi-Fu. 1977. Space and Place. The Perspective of Experience. Minneapolis – London: University of Minnesota Press.
Vuletić, Julijana. 2016. „Leksičke transferencije u govoru Srba u Nemačkoj: na primeru srpske zajednice u Ingolštatu, Bavarska“. Etnoantropološki problemi 11 (2): 601-626. https://doi.org/10.21301/eap.v11i2.14
Wets, Johan. 2006. „The Turkish Community in Austria and Belgium: The Challenge of Imigration“. Turkish Studies 7 (1): 85-100.
White, Paul. 1985. „On the Use of Creative Literature in Migration Study“. Area 17 (4): 277-283.
Zhang, Jingyi, Jessica M. Dennis and Christinalee Houseman. 2018. „The role of family and community bicultural socialization in the bilingual proficiency of immigrant young adults“. International Journal of Intercultural Relations 67: 44-57. DOI https://doi.org/10.1016/j.ijintrel.2018.09.003
Zick, Andreas, Thomas F. Pettigrew and Ulrich Wagner. 2008. „Ethnic Prejudice and Discrimination in Europe“. Journal of Social Issues 64 (2): 233—251. DOI: 10.1111/j.1540-4560.2008.00559.x
Žikić, Bojan, Miloš Milenković i Danijel Sinani. 2018. „Socijalno-ontološki solipsizam u delu Filipa K. Dika“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 111–133. DOI https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.6
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2020 Dragana Antonijević
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
