Aspects socio-politiques et structuraux du concept de l'entrepreneuriat social: le cas de la Serbie
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.7Mots-clés :
entrepreneuriat social, innovativité sociale, collectivisme civil, emploi direct, système de protection sociale, organisations non-gouvernementales, vieillesseRésumé
L'objet de cette recherche est de découvrir les manières de conceptualisation du phénomène de l'entrepreneuriat social, qui, dans les sociétés en transition et celles du capitalisme développé, reposent sur des modèles cognitifs façonnés par des contextes culturels et socio-politiques variés. Parlant plus spécifiquement, de tels modèles cognitifs découlent du double fondement théorique du concept de l'entrepreneuriat social, ainsi que des manières contextuellement différentes de combiner les éléments invariants, structuraux de ce concept, qui se positionnent dialectiquement vis-à-vis du cadre de référence du système du capitalisme néolibéral. De l'interaction entre les éléments qui forment la structure du concept de l'entrepreneuriat social (innovativité sociale, collectivisme civil, emploi direct des membres des groupes sociaux marginaux) et du discours idéologique néolibéral unifiant, qui, comme toute autre formation discursive fonctionne en accord avec certaines règles logiques, découlent de nombreuses contradictions et paradoxes. Le processus de constitution du secteur de l'entrepreneuriat social en Serbie, commencé dans la période après 2008, qui s'est terminé au niveau normatif par l'établissement d'une loi unique destinée à réguler cette activité entrepreneuriale (2022), est inachevé aussi bien du point de vue de la conceptualisation culturelle de ce phénomène, que du point de vue pratique. Ce genre d'hypothèse est mis en relation avec les idées qui concernent l'héritage social et celui de la culture politique, construites de la part aussi bien des créateurs des politiques publiques que des organisations non gouvernementales (ONG) incluses dans le système de protection sociale, qui dans la période mentionnée assument le rôle de promoteur de l'entrepreneuriat social et des porteurs principaux de son développement. En dehors de l'effort d'attirer l'attention sur la particularité et le potentiel de l'entrepreneuriat social, cette recherche a pour l'objectif d'entreprendre un débat orienté vers l'exploration de la possibilité de dépasser les conditions et les facteurs amplement restrictifs qui influent sur le développement de ce type de l'activité entrepreneuriale dans la société serbe en transition.
Téléchargements
Références
Aleksić Mirić, Ana i Lara Lebedinski. 2015. „Socijalno preduzetništvo u Srbiji: Pregled i perspektive”. U Ekonomska politika Srbije u 2015. godini, uredili Boško Živković i Božidar Cerović, 219-228. Beograd: Ekonomski fakultet.
Bobić, Aleksandra i Dina Rakin. 2016. Društveno, korisno, održivo: kako osnovati socijalno preduzeće u Srbiji. Beograd: Evropski pokret u Srbiji. Dostupno na: http://eukonvent.org/wp-content/uploads/2016/10/vodic-Drustveno-korisno-odrzivo-Kako-osnovati-socijalno-preduzece-u-
Srbiji_web.pdf
Bradić-Martinović, Aleksandra i Aleksandar Zdravković. 2016. “Socijalno preduzetništvo: mogući put ka suzbijanju siromaštva u Srbiji.” U Pravci strukturnih promena u procesu pristupanja Evropskoj uniji, uredili Jelena Minović, Duško Bodroža, Ivan Stošić i Božo Drašković, 359-374. Beograd: Institut ekonomskih nauka.
Carmo, Luana Jéssica Oliveira, Lilian Bambirra de Assis, Admardo Bonifácio Gomes Júnior and Marcella Barbosa Miranda Teixeira. 2021. “Entrpreneurship as a neoliberal ideology.” Cadernos EBAPE. BR 19 (1): 18-31.
Cvejić, Slobodan. 2013. „Penzioneri i nezaposleni u klasnoj analizi – slučaj Srbije“. U Promene osnovnih struktura društva Srbije u periodu ubrzane transformacije, uredili Mladen Lazić i Slobodan Cvejić, 64-78. Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
Cvejić, Slobodan. 2016. Socijalna ekonomija – pojam i praksa u Srbiji. Beograd: Čigoja štampa.
Celinska, Katarzyana. 2007. “Individualism and collectivism in America: The case of gun ownership and attitudes toward gun control”. Sociological Perspectives 50 (2): 229-247. DOI 10.1525/sop.2007.50.2.229
Chatterton, Paul. 2010. “So what does it mean to be anti-capitalist? Conversations with activists from urban social centres”. Urban studies 47 (6): 1205-1224. DOI 10.1177/0042098009360222
Dees, Јames Gregory. 2001. “The meaning of social entrepreneurship”. Dostupno na: https://centers.fuqua.duke.edu/case/wp- content/uploads/sites/7/2015/03/Article_Dees_MeaningofSocialEntrepreneurship_2001.pdf
Defourny, Jacques and Marthe Nyssens. 2010. “Conceptions of social enterprise and social entrepreneurship in Europe and the United States: Convergences and divergences”. Journal of social entrepreneurship 1: 32–53. DOI 10.1080/19420670903442053
Defourny, Jacques and Marthe Nyssens. 2012. „Conceptions of social enterprise in Europe: A comparative perspective with the United States“. In Social Enterprises: An organizational perspective, edited by Benjamin Gidron and Yeheskel Hasenfeld, 71-90. New York: Palgrave-Macmillan.
Dey, Pascal. 2016. “Destituent entrepreneurship: Disobeying sovereign rule, prefiguring post-capitalist reality”. Enterpreneurship & regional development 28 (7-8): 563-579. DOI 10.1080/08985626.2016.1221225
Dimon, Luj. 2004. Ogledi o individualizmu. Antropološki pristup modernoj ideologiji. Beograd: Clio.
Dragišić Labaš, Slađana. 2016. “Fizičke aktivnosti i aktivno starenje: analiza narativa”. Gerontologija 2: 5-20.
Einhorn, Eric S. and John Logue. 1989. Modern welfare states: Politics and policies in social democratic Scandinavia. New York: Praeger.
Fabijeti, Ugo. Roberto Maligeti i Vinčenco Matera. 2002. Uvod u antropologiju. Od lokalnog do globalnog. Beograd: Clio.
Galetin, Milena i Dragan Golubović. 2012. “Koncept socijalnog preduzetništva i socijalnog Preduzeća – izgubljeni u prevodu”. Poslovna ekonomija 6 (1): 199-216.
Gačanović, Ivana. 2009. Problem evropskog identiteta – uvod u antropologiju Evropske unije. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Gajić, Aleksandar. 2011. Korporativna nostalgija. Beograd: Službeni glasnik.
Grant, Suzanne Lisa. 2014. „Social enterprise through a critical appreciative lens“. In Social enterprise: Accountability and evaluation around the world, edited by Simon Denny and Frederick Seddon, 213-230. Abingdon: Routledge.
Grenier, Paola. 2009. „Social enterpreneurship in the UK: from rhetoric to reality?“ In An introduction to social enterpreneurship: Voices, preconditions, contexts, edited by Rafael Ziegler, 174-206. Cheltenham: Edward Elgar.
Houtbeckers, Eeva. 2018. “Framing social enterprise as post-growth organising in the diverse economy”. Managment Revue: Socio-Economic Studies 29 (3): 257-281. DOI 10.5771/0935-9915-2018-3-257
Ivanović Đukić, Maja. 2011. “Promovisanje društveno odgovornog poslovanja preduzeća u Srbiji”. Sociologija 53 (1): 21-42. DOI 10.2298/SOC1101021I
Jones, Campbell and Anna-Maria Murtola. 2012. “Entreprneurship and exploration”. Organization 19 (5): 635-655. DOI 10.1177/1350508412448694
Josifidis, Kosta i Novica Supić. 2010. “Država blagostanja – konvergencija odozdo versus odozgo”. U Eseji o državi blagostanja, uredili Novica Supić, Kosta Josifidis i Alpar Lošonc. 21-42. Beograd: Futura publikacije.
Katroga, Fernando. 2011. Istorija, vreme, pamćenje. Beograd: Clio.
Kerovec, Nada. 2001. “Poteškoće u zapošljavanju osoba starije dobi”. Revija za socijalnu politiku 8 (3): 267-277. DOI 10.3935/rsp.v8i3.199
Kipins, Andrew. 2010. “Neoliberalism”. In: The Routledge encyclopedia of social and cultural anthropology, edited by Alan Barnard and Jonathan Spencer, 503-504. London and New York: Routledge.
Kiznije, Žan. 1996. Etnologija Evrope. Beograd: Biblioteka XX vek.
Komatina, Slavica. 2003. “Dominantne predstave o starosti”. Stanovništvo 41 (1-4): 147-160. DOI 10.2298/STNV0304147K
Kovačević, Ivan. 2007. Antropologija tranzicije. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Unverziteta u Beogradu.
Lakić, Aleksandra i Aleksandra Savanović. 2022. Na šta mislimo kada kažemo... Novi oblici samoupravljanja: radničko akcionarstvo i drugi oblici demokratskih preduzeća. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Univerzitet u Beogradu, Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope.
Lethbridge, Jane. 2005. Care services in Europe. EPSU: Public services international research unit.
Macura, Rajko i Iva Konda. 2016. Social entrepreneurship: An instrument of social and development policy. Dostupno na: https://fei.uni-nm.si/uploads/_custom/revija_eb/vol3no2/revija_eb_2016_vol3_no2_2.pdf
Matković, Gordana, Milica Stranjković i Vera Kovačević. 2009. Uloga nevladinih organizacija u pružanju usluga socijalne zaštite. Beograd: Centar za liberalno-demokratske studije.
Mihailović, Srećko i Vojislav Mihailović. 2011. Stariji rednici – neki na poslu, a neki ni posla ni penzije. Beograd: Centar za demokratiju.
Mijić, Emilija. 2017. “Kultura sećanja i individualizam u jugonostalgičnim narativima”. U Individualizam, uredili Suzana Ignatović i Aleksandar Bošković, 182–199. Beograd: Institut društvenih nauka.
Мilosavljević, Ljubica. 2014a. Antropologija starosti: penzije. Konstruisanje starosti kao društvenog problema kroz penzije – od prvih penzionera do penzionih fondova. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Milosavljević, Ljubica. 2014b. Antropologija starosti: domovi. Konstruisanje starosti kao društvenog problema kroz organizovano domsko zbrinjavanje – od sirotinjskih do staračkih domova. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Milosavljević, Ljubica. 2018. “Starost kao resurs na primeru socijalnog rada”. Antropologija 18 (1): 59-71.
Milosavljević, Ljubica i Dragana Antonijević. 2015. “Starački domovi kao perspektiva i realnost starih gastarbajtera”. Etnoantropološki problemi 10 (2): 333-355. DOI 10.21301/EAP.v10i2.3
Mort, Gillian Sullivan, Jay Weerawardena and Kashonia Cagnegie. 2003. “Social entrepreneurship: towards conceptualisation”. International journal of nonprofit and voluntary sector marketing 8(1): 76-88. DOI 10.1002/nvsm.202
Moulaert, Frank and Oana Ailenei. 2005. “Social economy, third sector and solidarity relations: A conceptual synthesis from history to present”. Urban studies 42 (11): 2037-2053.
Muehlebach, Andrea. 2012. The moral neoliberal: Welfare and citizenship in Italy. Chicago and London: The University of Chicago press.
Nedović, Slobodanka. 2005. Države blagostanja – ideje i politika. Beograd: Centar za unapređivanje pravnih studija.
Novaković, Aleksandar i Milena Pešić. 2010. “Srbija u tranzicionom ekvilibrijumu: Imperativi prevazilaženja blokiranih reformi”. Politička revija 24 (2): 235-260. DOI 10.22182/pr.2422010.11
Oberoi, Roopinder. David Bara, Emma Bara, Jamie P. Halsall and Michael Showden. 2022. “Locating Social Entrepreneurship in the Neoliberal Order: A Public Policy Perspective”. Social Entrepreneurs – Mobilisers of Social Change 18: 77-92.
Pejanović, Snežana. 1998. Vrednosne osnove socijalne politike. Beograd: Defektološki fakultet.
Petrov, Ana. 2021. Sociologija nostalgije. Beograd: Zavod za udžbenike.
Restakis, John. 2006. “Defining the social economy - the BC context”. BC social economy roundtable. Dostupno na: http://www.msvu.ca/socialeconomyatlantic/pdfs/DefiningSocialEconomy_FnlJan1906.pdf
Ristić, Žarko, Ermina Grozdanić i Predrag Damnjanović. 2008. Socijalna ekonomija i javni menadžment. Beograd: Liber.
Salamon, Lester M., Regina List and S. Wojciech Sokolowski. 2003. Global civil society: An overview. Baltimore: The Johns Hopkins comparative nonprofit sector project.
Šumpeter, Jozef. 2012. Teorija privrednog razvoja. Istraživanje profita, kapitala, kredita, kamate i poslovnog ciklusa. Beograd: Službeni glasnik.
Todorov, Cvetan. 2010. Simbolizam i tumačenje. Beograd: Službeni glasnik.
Velev, Bojan. (Ur.) 2010. Socijalno preduzetništvo – elektronski bilten o socijalnom preduzetništvu. Beograd: Grupa 484.
Velev, Bojan. (Ur.) 2011. Socijalno preduzetništvo: modeli, komparativna praksa i pravni okvir socijalnog preduzetništva u Srbiji. Beograd: Grupa 484.
Velikonja, Mitja. 2009. “Povratak otpisanih. Emancipatorski potencijali jugonostalgije”. U Zid je mrtav, živeli zidovi. Pad Berlinskog zida i raspad Jugoslavije, uredio Ivan Čolović, 366-398. Beograd: XX vek.
Vujović, Slavoljub i Nenad Vujić. 2020. „Socijalno preduzetništvo: potencijal za pokretanje socijalnog preduzetništva u svetlu sociodemografskih varijabli”. U Izazovi održivog razvoja u Srbiji i Evropskoj uniji, uredili Predrag Jovanović i Sanja Stojković Zlatanović, 64-84. Beograd: Institut društvenih nauka.
Vukmirović, Dragan. Andra Milojić, Rade Ćirić, Jelena Budimir, Tomislav Despić, Svetlana Jelić, Milena Stevović, Mirjana Smolčić, Suzana Karamarković, Marina Pavlović i Tijana Čomić. 2014. Economic impact of social enterprises in the republic of Serbia. Belgrade: National Statistical Office.
Vuković, Danilo. 2011. „Ka Evropi i Srbiji blagostanja?“ U Socijalno uključivanje: koncepti, stanje, politike, uredila Marija Babović, 179-200. Beograd: SeCons i Institut za sociološka istraživanja.
Weerawardena, Jay and Gillian Sullivan Mort. 2006. “Investing social entrepreneurship: A multidimensional model”. Journal of world business 41 (1): 21-35. DOI 10.1016/j.jwb.2005.09.001
Winkler, Anne. 2011. “’Not everything was good, but many things were better’: Nostalgia for East Germany and its politics”. In Ecologies of affect. Placing nostalgia, desire and hope, edited by Tonya K. Davidson, Ondine Park, Rob Shields, 19-42. Waterlo, Ontario: Wilfrid Laurier University Press.
Young, Dennis R. 2000. “Alternative models of government-nonprofit sector relations: Theoretical and international perspectives”. Nonprofit and voluntary sector quarterly 29 (1): 149-172. DOI 10.1177/0899764000291009
Zarić, Miloš. 2019. „Preduzetništvo i tranzicija u Srbiji u ogledalu medija: Antropološka analiza priča o tehnološko-preduzetničkim poduhvatima“. Antropologija 19 (1): 169–198.
Zarić, Miloš. 2021. „’Savetujem omladinu da ne hrli u tu veliku Evropu’“: O preduzetništvu u organskoj proizvodnji u Srbiji iz ugla antropologije".Etnoantropološki problemi 16 (4): 1043–1081. DOI https://doi.org/10.21301/eap.v16i4.3
Zarić, Miloš. 2022. “O slavljenju neuspeha u srpskom tehnološkom preduzetništvu iz ugla antropologije”. Etnoantropološki problemi 17 (4): 1323-1359. DOI 10.21301/eap.v17i4.9
Žarković Rakić, Jelena i Marko Vladisavljević. 2014. „Rastuća neaktivnost starije populacije na tržištu rada: posledice i moguća rešenja“. U Reforme i razvoj: stanje, rezultati i početak pregovora Srbije sa EU, uredile Biljana Jovanović Gavrilović i Jelena Žarković Rakić, 133-149. Beograd: Ekonomski fakultet.
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


