Retour du refoulé et (paléo)balkanologie : Vojin Matić, Vladimir Dvorniković et Dragoslav Srejović

Auteurs

  • Marko Teodorski Institute for Literature and Arts, Belgrade, Serbia

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v16i3.10

Mots-clés :

retour du refoulé, psychanalyse, (paléo)balkanologie, Vojin Matić, Vladimir Dvorniković, Dragoslav Srejović

Résumé

De nombreux chercheurs du domaine de l’histoire et de la préhistoire des Balkans - Niko Županić, Vladimir Dvorniković, Veselin Čajkanović, Miloje Vasić, Milan Budimir, Miloš Đurić, mais aussi les chercheurs postérieurs Vojin Matić, Milutin Garašanin et Dragoslav Srejović – considéraient les Balkans comme l’espace où les formes culturelles, linguistiques ou matérielles ne meurent vraiment jamais, bien qu’elles changent constamment. Dans les œuvres de ces auteurs un fil invisible (parfois historique) est créé entre la préhistoire des Balkans et le présent, et grâce à lui les formes précédemment oubliées peuvent toujours revenir, c’est-à-dire, les formes culturelles refoulées ou dépassées il y a longtemps, peuvent de nouveau surgir. On crée un trope caractéristique selon lequel le passé des Balkans est un fond obscur de contenus culturels, religieux ou psychologiques qui, dans les situations sociales de crise, surgissent dans l’histoire – le trope du retour du refoulé. Ce texte démontre que ce trope est essentiellement psychanalytique : il appartient à un système de pensée, à une herméneutique qui nous parvient et se développe dans les années 30 en parallèle avec les recherches (paléo)balkaniques et parmi les auteurs mentionnés. Chez certains auteurs il est explicitement psychanalytique et pour cette raison le texte se concentre sur trois auteurs suivants : Vojin Matić, Vladimir Dvorniković et Dragoslav Srejović. Vojin Matić couvre par son œuvre une grande période entre les années 30 et 90, donc son œuvre produit une structure chronologique des influences psychanalytiques dans les sciences humaines serbes. Sa paléopsychologie a donné à la pensée (paléo)balkanique un tournant explicitement psychanalytique en cherchant une continuité des mécanismes psychologiques vers lesquels le sujet peut toujours régresser. La caractérologie des Yougoslaves (Karakterologija Jugoslovena) de Vladimir Dvorniković a marqué des recherches (paléo)balkaniques de l’avant-guerre. En la rédigeant comme une étude explicitement psychanalytique, Dvorniković développe « la verticale psychanalytique » classique – fond/ bas/ obscurité/ inconscient vs surface/ haut/ lumière/ conscience – où les couches culturelles « autochtones » refoulées émergent à la surface. L’intérêt pour l’homme « derrière » le matériel archéologique a naturellement conduit Dragoslav Srejović (ou l’a incité) à la psychanalyse. Dans son œuvre on peut clairement discerner la période psychanalytique (fin des années 50 et début des années 60) et ensuite la pensée psychanalytique devient la tendance constante de son approche théorique. À la verticale de Dvorniković il ajoute l’opposition le temps archéologique/ historique. Ce texte démontre que le trope psychanalytique du retour du refoulé est incontesté chez tous les trois auteurs : le passé des Balkans est compris et décrit comme son inconscient obscur ne connaissant pas le temps et à partir duquel n’importe quel contenu peut émerger dans la conscience, dans la lumière, à la surface.

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Andonovska, Biljana i Marko Teodorski. U štampi. „Psihoanaliza i srpska književna kritika“. Književna istori-ja.

Boas, Franz. 1940. Race, Language and Culture. New York: The MacMillan Company.

Božić, Jadranka. 2000. „Vojin Matić o Veselinu Čajkanoviću“. Glasnik Narodne biblioteke Srbije 2 (1): 149–158.

Čajkanović, Veselin. (1924) 1994. Stara srpska religija i mitologija. Beograd: Srpska književna zadruga, Beo-gradski izdavačko-grafički zavod, Prosveta i Partenon M. A. M.

Čajkanović, Veselin. (1941) 1989. O srpskom vrhovnom bogu. Beograd: TRZ Panpublik.

Damnjanović, Srđan. 2013. „Miloš N. Đurić i psihoanaliza helenske etike“. U Antika i savremeni svet: naučni-ci, istraživači i tumači, uredila Ksenija Maricki Gađanski, 11–17. Beograd: Društvo za antičke studije Srbi-je.

Dušanić, Slobodan. 1977. „Dva paleopsihološka dela. Prikaz knjiga Zaboravljena božanstva i Psihoanaliza mitske prošlosti Vojina Matića“. Istorijski glasnik 1/2: 165–167.

Dvorniković, Vladimir. (1937) 2019. „Kulturne zone Jugoslavije“. U Dijagnoze društva i vremena, uredio Branko Kukić, 7–11. Beograd: Gradac.

Dvorniković, Vladimir. 1919. Savremena filozofija I. Zagreb: Knjižara Mirka Brevera.

Dvorniković, Vladimir. 1925. Psiha jugoslovenske melanholije. Zagreb: Knjižare Z. i V. Vasića.

Dvorniković, Vladimir. 1937. „Duša Balkana“. U Knjiga o Balkanu 2, 1–11. Beograd: Balkanski institut.

Dvorniković, Vladimir. 1939. Karakterologija Jugoslovena. Beograd: Kosmos.

Đurić, Miloš. (1925) 1997. „Arheofilozofija kao izvor iracionalizma“. U Izabrana dela Miloša N. Đurića II. Kulturna istorija i rani spisi, uredio Dimitrije Dimitrijević, 219–223. Beograd: Zavod za udžbenike i nas-tavna sredstva.

Đurić, Miloš. 1941. Eleuzinske misterije i njihov značaj za etičko držanje u svetlosti dubinske psihologije – prilog proučavanju istorije grčke etike. Beograd: Srpska kraljevska akademija.

Freud, Sigmund. (1896) 1981a. „Extracts from the Fliess Papers. Draft K. Neuroses of Defence (A Christmas Fairy Tale) (January 1, 1986)”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVII (1917–1919), trans. James Strachey, 220–228. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1896) 1981b. „The Neuro-Psychoses of Defence”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume III (1893–1899), trans. James Strachey, 41–68. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1911) 1981c. „Psycho-Analytic Notes on an Autobiographical Account of a Case of Paranoia (Dementia Paranoides)”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XII (1911–1913), trans. James Strachey, 3–82. London: The Hogarth Press and Institute for Psycho-analysis.

Freud, Sigmund. (1914) 1981d. „On the History of the Psycho-Analytic Movement”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIV (1914–1916), trans. James Strachey, 1–66. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1914) 1981e. „The Unconscious”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIV (1914–1916), trans. James Strachey, 159–216. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1915) 1981f. „Repression”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIV (1914–1916), trans. James Strachey, 141–158. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1919) 1981g. „Preface to Reik’s Ritual: A Psychoanalytic Study”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVII (1917–1919), trans. James Strachey, 257–263. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1919) 1981h. „The Uncanny”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVII (1917–1919), trans. James Strachey, 217–256. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Freud, Sigmund. (1920) 1981i. „Beyond the Pleasure Principle”. In The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1914–1916), trans. James Strachey, 1–66. London: The Hogarth Press and Institute for Psychoanalysis.

Frojd, Sigmund. (1900) 1984a. Tumačenje snova 1. Odabrana dela Sigmunda Frojda 6. Novi Sad: Matica srp-ska.

Frojd, Sigmund. (1913) 1984b. O seksualnoj teoriji. Totem i tabu. Odabrana dela Sigmunda Frojda 4. Novi Sad: Matica Srpska.

Frojd, Sigmund. (1925) 1984c. Autobiografija. Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu. Odabrana dela Sigmunda Frojda 8. Novi Sad: Matica srpska.

Frojd, Sigmund. (1939) 1988. Mojsije i monoteizam. Beograd: Grafos.

Gluščević, Zoran. 2001. Okultna moć. Niš: Prosveta.

Jerotić, Vladeta. 1988. „Zlatna jesen Vojina Matića“. Književnost: mesečni časopis 44 (3): 302–311.

Jevtić, Miloš. 1996. Traganja i otkrića Dragoslava Srejovića. Beograd: Orfelin.

Jovanović, Bojan. 2010a. „Matićeva pionirska paleopsihološka istraživanja“. U Detinjstvo naroda, ur. Bojan Jovanović, 7–21. Beograd: Službeni glasnik.

Jovanović, Bojan. 2010b. „Patina mitskog zaborava: prilog valorizaciji paleopsihologije Vojina Matića“. Trag: časopis za književnost, umetnost i kulturu 6 (23): 84–97.

Jovanović, Bojan. 2014. „Pionir paleopsiholoških istraživanja“. U Legende Beogradskog univerziteta: Hugo Klajn, Veselin Čajkanovič, Radomir D. Lukić, Vojin Matić. Zbornik predavanja održanih u Univerzitetskoj biblioteci u periodu 2006–2008, ur. Marija Vranić Ignjačević, 395–402. Beograd: Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“.

Jung, Carl Gustav. (1917) 2014a. „On the Psychology of the Unconscious“. In The Collected Works of C. G. Jung, volume I–XX, edited by Herbert Read, Michael Fordham and Gerhard Adler, 2646–2763. London and New York: Routledge.

Jung, Carl Gustav. (1934) 2014b. „Archetypes of the Collective Unconscious“. In The Collected Works of C. G. Jung, volume I–XX, edited by Herbert Read, Michael Fordham and Gerhard Adler, 3511–3549. London and New York: Routledge.

Jung, Carl Gustav. (1936) 2014c. „The Concept of the Collective Unconscious“. In The Collected Works of C. G. Jung, volume I–XX, edited by Herbert Read, Michael Fordham and Gerhard Adler, 3550–3561. London and New York: Routledge.

Klajn, Petar. 1989. Razvoj psihoanalize u Srbiji. Subotica: Pedagoška akademija.

Kovačević, Ivan. 2015. Istorija srpske antropologije. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet.

Lévi-Stross, Claude. 1969. The Elementary Stuctures of Kinship. Boston: Beacon Press.

Malinovski, Bronislav. 1971. Magija, nauka i religija, i druge studije. Beograd: Prosveta.

Mamuzić, Ilija. 1939. „Karakterologija Jugoslovena“. Letopis Matice srpske 352 (3): 59–66.

Maricki Gađanski, Ksenija. 2008. „Dragoslav Srejović o ulozi likovne umetnosti“. U Dragoslav Srejović i ume-tnost, uredio Vidojko Jović, 97–104. Kragujevac: Centar za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Kra-gujevcu.

Marić, Svetislav. 1925. „Psiha jugoslovenske melanholije“. Letopis Matice srpske 304 (1–2): 152.

Marić, Svetislav. 1925a. „Filozofija u nas“. Letopis Matice srpske 303 (1): 59–66.

Marković, Vladimir. (1920) 1991. „Još o značenju Dvornikovićeve Savremene filozofije“. Delo 37 (9–12): 227–229.

Matić, Vojin. 1972. „Sveti vuk“. U Zaboravljena božanstva, 58–95. Beograd: Prosveta.

Matić, Vojin. 1979a. „Nacrt za jednu psihoanalitičku teoriju razvoja psihičkog aparata“. U Psihoanaliza mitske prošlosti II, 50–73. Beograd: Prosveta.

Matić, Vojin. 1979b. „O bolu za izgubljenim“. U Psihoanaliza mitske prošlosti II, 74–84. Beograd: Prosveta.

Matić, Vojin. 1983. „Tragom misterija u naselju Čatal Hijuk“. U Psihoanaliza mitske prošlosti III, 40–65. Be-ograd: Prosveta.

Matić, Vojin. 1985. Moji životi. Novi Sad: Matica Srpska.

Matić, Vojin. 1999. „Veselinu Čajkanoviću“. Istočnik: časopis za veru i kulturu 8 (31/32): 134–140.

Milosavljević, Monika i Natalija Ćosić. 2016. „Arheolog kao pisac: kritička beleška o proizvodnji znanja“. Književna istorija 160: 181–197.

Milosavljević, Monika. 2012. „Niko Županić i istorijska antropologija balkanskih naroda“. Etnoantropološki problemi 7 (3): 681–706.

Milosavljević, Monika. 2013. „Niko Županić i konstrukcija jugoslovenske etnogeneze“. Etnoantropološki pro-blemi 8 (3): 717–746.

Milosavljević, Monika. 2017. „Teorijsko-metodološke osnove u delu Fanule Papazoglu: arheološka perspekti-va“. Archaica 5: 123–142.

Milosavljević, Monika. 2020. Osvit arheologije. Geneza kulturno-istorijskog pristupa arheologiji Srbije. Beo-grad: Dosije studio.

Palavestra, Aleksandar i Monika Milosavljević. 2015. „Delo Jovana Cvijića i Vladimira Dvornikovića kroz prizmu srpske arheologije“. Etnoantropološki problemi 10 (3): 619–649.

Palavestra, Aleksandar. 2011а. Kulturni konteksti arheologije. Beograd: Filozofski fakultet.

Palavestra, Aleksandar. 2011b. „U službi kontinuiteta. Etnoarheologija u Srbiji“. Etnoantropološki problemi 6 (3): 579‒594.

Palavestra, Aleksandar. 2012. „Vasić pre Vinče (1900‒1908)“. Etnoantropološki problemi 7 (3): 649–679.

Palavestra, Aleksandar. 2013. „Čitanja Miloja Vasića u srpskoj arheologiji“. Etnoantropološki problemi 8 (3): 681‒715.

Panić, Vladislav. 1988. „Od magičnog i mitskog do estetskog“. Književnost: mesečni časopis 44 (3): 325‒331.

Petar, Petrović. 1998. „Doprinos Dragoslava Srejovića antičkoj arheologiji“. Glas 384 (10): 247‒254.

Popov, Raša. 2014. „Pronalaženje jednostavnog u zamršenom i složenom“. U Legende Beogradskog univerzite-ta: Hugo Klajn, Veselin Čajkanovič, Radomir D. Lukić, Vojin Matić. Zbornik predavanja održanih u Uni-verzitetskoj biblioteci u periodu 2006-2008, ur. Marija Vranić Ignjačević, 403‒408. Beograd: Univerzitet-ska biblioteka „Svetozar Marković“.

Popović, Tamara i Ivan Vidanović. 1982. „Život i delo profesora Matića“. Psihologija: časopis Društva psiho-loga SR Srbije 15 (1/2): 95‒98.

Radovanović, Ivana. „Skica za portret profesora Dragoslava Srejovića kao naučnika i predavača“. U Uzdarje Dragoslavu Srejoviću, uredio Miroslav Lazić, 13‒35. Beograd: Centar za arheološka istraživanja.

Roksandić, Drago. 1991. „Karakterologija Jugoslovena Vladimira Dvornikovića i njezina recepcija u srpskoj i hrvatskoj kulturi (1939-1941)“. U Srpska i hrvatska povijest i „nova istorija“, 257‒282. Zagreb: Stvarnost.

Srejović, Dragoslav i Ljubinka Babović. 1983. Umetnost Lepenskog Vira. Beograd: Narodni muzej.

Srejović, Dragoslav. 1957. „Jelen u našim narodnim običajima“. Glasnik Etnografskog muzeja 18: 231‒237.

Srejović, Dragoslav. 1957a. „Na temu klasična-moderna umetnost“. Delo 4 (2): 337‒353.

Srejović, Dragoslav. 1959. „Tragičan lik kritičarev“. Delo 5 (3): 316‒327.

Srejović, Dragoslav. 1982. „Kultura Lepenskog Vira“. U Lepenski Vir: vodič, 7‒14. Beograd: Narodni muzej.

Srejović, Dragoslav. 1985. „Kad smo bili kulturno središte sveta“. U Sredšte kulture III milenijum, uredio A-leksandar Despić, 40‒70. Beograd: Galerija SANU.

Srejović, Dragoslav. 1990. „Dijalog čoveka sa kamenom“. U Čovek i kamen, 92‒119. Beograd: Galerija SANU.

Srejović, Dragoslav. 1991. „Paleopsihologija i paleoetnopsihologija“. U Etnopsihologija danas, uredio Bojan Jovanović, 39‒41. Beograd: Dom kulture „Studentski grad“.

Srejović, Dragoslav. 1996. Uvod za Leksikon religija i mitova drevne Evrope (drugo dopunjeno izdanje), uredi-li Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović i Dragoslav Srejović, VII‒XII. Beograd: Savremena administraci-ja.

Srejović, Dragoslav. 1997. „Iz neobjavljenih rukopisa“. Razvitak 198‒199: 48‒52.

Srejović, Dragoslav. 1999. Prazno polje. Uredio Vidojko Jović. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1957) 2001a. „Kritsko-mikenski religiozni simboli u badensko-vučedolskoj kulturi“. U Iskustva prošlosti, uredio Vidojko Jović, 29‒47. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1973) 2001b. „Kultura Lepenskog Vira i njena prirodna sredina“. U Iskustva prošlosti, uredio Vidojko Jović, 51‒55. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1979) 2001c. „Balkanski istočnici Milana Budimira“. U Iskustva prošlosti, uredio Vidoj-ko Jović, 75‒79. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1995) 2001d. „Klupko milenijuma“. U Iskustva prošlosti, uredio Vidojko Jović, 215‒218. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1997) 2001e. „Iskustva prošlosti – poruke budućnosti“. U Iskustva prošlosti, uredio Vi-dojko Jović, 322‒330. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1999) 2001f. „Arheološko i istorijsko vreme“. U Iskustva prošlosti, uredio Vidojko Jović, 237‒241. Beograd: Ars Libri.

Srejović, Dragoslav. (1958) 2002a. „Drevni balkanski elementi u liku Marka Kraljevića“. U Iliri i tračani, ure-dio Vidojko Jović, 77‒103. Beograd: Srpska književna zadruga.

Srejović, Dragoslav. (1960) 2002b. „Preistorijska nekropola u Donjoj Brnjici“. U Iliri i tračani, uredio Vidojko Jović, 104‒144. Beograd: Srpska književna zadruga.

Srejović, Dragoslav. (1964) 2002c. „Prerimske forme sahranjivanja na rimskim nekropolama ranog carstva u Jugoslaviji“. U Iliri i tračani, uredio Vidojko Jović, 145‒150. Beograd: Srpska književna zadruga.

Štajner Popopović, Tamara, Vojislav Ćurčić, Vesna Brzev Ćurčić, Marija Vezmar i Aleksandar Vučo. 2014. „Borba za psihoanalizu“. U Legende Beogradskog univerziteta: Hugo Klajn, Veselin Čajkanovič, Radomir D. Lukić, Vojin Matić. Zbornik predavanja održanih u Univerzitetskoj biblioteci u periodu 2006-2008, ure-dila Marija Vranić Ignjačević, 434‒448. Beograd: Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“.

Štajner Popopović, Tamara. 2014. „Dobro de...“. U Legende Beogradskog univerziteta: Hugo Klajn, Veselin Čajkanovič, Radomir D. Lukić, Vojin Matić. Zbornik predavanja održanih u Univerzitetskoj biblioteci u pe-riodu 2006-2008, uredila Marija Vranić Ignjačević, 385‒391. Beograd: Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“.

Tasić, Nikola. 1998. „Put Dragoslava Srejovića do arheološkog trona“. Glas 384 (10): 231‒237.

Teodorski, Marko. 2021. „Konceptualne osnove paleopsihologije Vojina Matića u kontekstu srpske etnologi-je“. Etnoantropološki problemi 16 (2): 353‒374.

Vasić, Vesna. 1982. „Paleopsihologija i njeni koreni“. Psihologija: časopis Društva psihologa SR Srbije 15 (1/2): 177‒184.

Vlaški, Stanko. 2013. „Pedagoška Jugoslavija i filozofsko zasnivanje etnopsihologije“. Tradicija nastave filo-zofije 7: 151‒169.

Vranić Ignjačević, Marija. 2014. „Uvod“. U Legende Beogradskog univerziteta: Hugo Klajn, Veselin Čajkano-vič, Radomir D. Lukić, Vojin Matić. Zbornik predavanja održanih u Univerzitetskoj biblioteci u periodu 2006‒2008, uredila Marija Vranić Ignjačević, 366‒372. Beograd: Univerzitetska biblioteka „Svetozar Mar-ković“.

Vujić, Vladimir. (1921) 1991. „Savremena filozofija“. Delo 37 (9‒12): 224‒226.

Vujić, Vladimir. (1923) 1991. „Studije za psihologiju pesimizma“. Delo 37 (9‒12): 300‒303.

Županić, Niko. 1920. Etnogeneza Jugoslovena. Zagreb: JAZU.

Téléchargements

Publiée

2021-11-16

Comment citer

Teodorski, Marko. 2021. « Retour Du Refoulé Et (paléo)balkanologie : Vojin Matić, Vladimir Dvorniković Et Dragoslav Srejović ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 16 (3):867–895. https://doi.org/10.21301/eap.v16i3.10.