Извор који зна - вода која говори: човјек и потајнице
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v16i2.11Ključne reči:
Балканско полуострво, интермитентни извори, натприродна сила, љекoвита вода, вјерски обреди, празновјерје, предањeApstrakt
У крашким предјелима постоје интермитентни извори (потајнице) код којих се у краћим временским интервалима смјењују фазе истицања и пресушивања воде. Настају као посљедица пуњења и сифонског пражњења подземног крашког резервоара, што је често праћено карактеристичним звуцима. У свијету их је до сада утврђено свега око сто-тину, док су у Европи најзаступљенији на Балканском полуострву, особито у Динаридима. За већину потајница постоји вјеровање о љековитости, или чак чудотворности њихових вода, па су неке постале мјеста окупљања у вријеме важнијих вјерских празника. Предмет овог рада је перцепција те ријетке појаве код становништва Балканског полуострва, посматрана кроз занимљива предања, вјеровања и обреде.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Aličić, Ahmed. 1985. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina. Sarajevo: Orijentalni institut.
Aličić, Ahmed. 2008. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine. Mostar: Islamski kulturni centar.
Begović, Katarina. 2018. „Živa voda kao božanska hipostaza – etimološki primarno značenje sintagme živa voda“. Književnost i jezik 3–4: 361–375. DOI: 10.18485/kij.2018.65.3_4.4
Bjeljevine. 2014. Bjeljevine. You Tube video, 22:54. https://www.youtube.com/watch?v=gsWIV_4FdW0
Bonacci, Ognjen i Davor Bojanić. 1991. „Rhythmic karst springs“. Hydrological Sciences Journal 36/1: 35–47. DOI: 10.1080/02626669109492483
Borisova, Rumi. 2019. „Zhiva voda poznava greshnici“, 07/04/2019,
https//standartnews.com/ chudesata_na_balgariya/zhiva-voda-poznava-greshnitsi-389048.html
Bögli, Alfred. 1980. Karst Hydrology and Physical Speleology. Berlin: Springer-Verlag.
Bratinić, Ž. D. 1883. „Iz Nikšića na Goransko (crtice iz putovanja po Crnoj Gori)“. Godišnjica Nikole Čupića 5: 212–258.
Cvijić, Jovan. 1889. „Ka poznavanju krša Istočne Srbije“. Prosvetni glasnik 3–4: januar, 1–14; februar, 62–73; mart, 131–139.
Cvijić, Jovan. 1896. „Izvori, tresave i vodopadi u Istočnoj Srbiji“. Glas Srpske kraljevske akademije 51: 1–122.
Cvijić, Jovan. 1912. „Petnjička pećina“. Glasnik Srpskog geografskog društva 1: 105–109.
Cvetković, Zoran. a. „Bjeluša, Arilje“, b.d. http://www.srbijaplus.net/bjelusa-arilje.htm
Cvetković, Zoran. b. „Selite i Homoljska potajnica, Žagubica“, b.d. http://www.srbijaplus.net/ seliste-homoljska-potajnica-zagubica.htm
Defter: 174 Numaralı Hersek Livası İcmal Eflakan ve Voynugan Tahrir Defteri (939/1533). Ankara: T.C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü, 2009.
Đorđević, Dragutin. 1958 „Život i običaji narodni u Leskovačkoj Moravi“. Srpski etnografski zbornik 70. Beograd: Naučno delo.
Etemović, Ramiz. 2013. Promuklice. You Tube video, 3:22. https://www.youtube.com/watch?v=bL29y-y63Mc
Fasmer, Мaks. 1986. Jetimologicheskij slovar russkogo jazyka I–IV. Moskva: Progress.
Gagović, Svetozar. 2004. „Iz leksike Pive: selo Bezuje“. Srpski dijalektološki zbornik 51: 1–312.
Gavrilović, Dušan. 1967. „Intermitentni izvori u Jugoslaviji“. Glasnik Srpskog geografskog društva 47: 13–36.
Gavrilović, Dušan i Ljiljana Gavrilović. 1985. „Intermitentni izvor Zaslapnica“. Glasnik Srpskog geografskog društva 65 (2): 37–41.
Gligorić, Dimitrije. 1893. „Izvor potajnica“. Bosanska vila 24: 266–267.
Grafenauer, Ivan. 1956. „Zmaj iz petelinjega jajca“. Razprave SAZU 2 (2): 313–333.
Grošelj, Pavel. 1933. „Kako so odkrili človeško ribico?“. Proteus 1 (1): 1–7.
Grošić, Jasmin. 2017. „Svetinja, bužimska „mubareć voda“. Stav, 14.05.2017, https://arhiv.stav. ba/oznake/mubarec-voda/
Guberinić, Radomir. 1997. Manastir Šudikovo i metoh Uroševica. Andrijevica: Stupovi.
Hafizović, Fazileta. 2016. Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine. Zagreb – Sarajevo: SKD Prosvjeta.
Hassert, Kurt. 1893. Reise durch Montenegro nebst Bemerkungen über Land und Leute. Wien: A. Hartleben's Verlag.
Igračev, Nikola. 2020. „Homoljska potajnica – mističan izvor Istočne Srbije“, 25/09/2020, https://www.planplus.rs/magazin/2020/09/25/homoljska-potajnica-mistican-izvor-istocne-srbije-prirodno-nasledje-srbije/99
Karić, Vladimir. 1887. Srbija, opis zemlje, naroda i države. Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija.
Katzer, Friedrich. 1909. „Karst und Karsthydrographie“. Zur Kunde der Balkanhalbinsel: Reisen und Beobachtungen 8: 1–88.
Kilibarda, Novak. 2011. Serdarev grob: Cetinje: Centralna narodna biblioteka Đurđe Crnojević.
Knežević, Srebrica. 2006. „Etnoantropološko viđenje vode u pojmovima narodne kulture“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 70: 311–336.
Kristeva, Borjana. 2016. „Izvorat ”Zhivata voda” kraj selo Bosnek i negovite chudodejni sili“, 11/12/2016,https://uspelite.bg/izvorat-jivata-voda-krai-selo-bosnek-i-negovite-chudodeini -sili-1
Kropej, Monika. 2012. Supernatural beings from Slovenian myth and folktales. Ljubljana: Založba ZRC.
Krstić, Dejan. 2014. „Legenda o vodenom biku“. Razvitak 53 (245–246): 169–176.
Ladišić, Borivoj. 2013. „Izvir Minutnik na Gorjancih“, 22/04/2013, http://www.jknm.si/si/? id=314&l=2013
Legende o slovenskih krajih. Genija. 2018.
Logar, Srečko. 1957. „Letošnje jamarsko raziskovanje našega področja“. Idrijski razgledi 2 (3): 85–86.
Logar, Srečko. 1965. „Zaganjalke“. Proteus 28 (2): 56–57.
Loma, Aleksandar. 1987. „Sutelica – toponomastički tragovi latinskog hrišćanstva u unutrašnjosti prednemanjićke Srbije“. Istorijski glasnik 1–2: 7–28.
Loma, Aleksandar. 2002. Prakosovo, slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU.
Loma, Aleksandar. 2007. „Šudikovski kamen: dosadašnja tumačenja, smernice za dalja razmišljanja“. Mileševski zapisi 7: 89–102.
Loma, Aleksandar. 2010. „Praindoevropski glagol i slovenska etimologija“. Južnoslovenski filolog 66: 283–295.
Lovmjanjski, Henrik. 1996. Religija Slovena. Beograd: Biblioteka XX vek.
Lutovac, Milisav. 1957. Ivangradska (Beranska) kotlina: regionalno-geografska ispitivanja. Beograd: Naučno delo.
Malchev, Rossen. 2017. „Processes of Culturological Adaptation of Natural Phenomena to the Traditional Models of Knowledge: The Case of the Demonological Entity Called the ‘Water Bull’ (Based on the Material from the Bulgarian Regions of Montana and Vratsa)“. Фолклористика 2 (2): 63–83. DOI: 10.18485/folk.2017.2.2.4
Marković, Jovan. 1963. „Homoljska potajnica“. Glasnik Srpskog geografskog društva 43 (2): 117–126.
Marković, Miodrag. 2006–2007. „Kult svetog Vita (Vida) kod Srba u srednjem veku“. Zograf 31: 35–50.
Milićević, Milan. 1876. Kneževina Srbija II, Beograd: Državna štamparija.
Novak, Dušan. 1965. „Zaganjalke“. Proteus 27 (8): 232–233.
Novak, Dušan. 1966. „Zaganjalke“. Varstvo narave 5: 15–28.
Oblak, B. 1948. „Minutnik“. Proteus 10 (6): 165–166.
Obradović, Rade. 2013. „Homolje u mitu i legendi“. Mitološki zbornik 30: 27–52.
Petrović, Dragutin i Dušan Dukić. 1961. „Intermitentno vrelo Mukavica u Nikšićkom polju“. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta 8: 1–17.
Petrović, Jovan. 1981. „Udvojena potajnica Promuklica“. Glasnik Srpskog geografskog društva 61 (1): 33–43.
Petrović, Jovan. 1983. Kraške vode Crne Gore. Novi Sad: Posebna izdanja Instituta za geografiju, Prirodno-matematički fakultet.
Petrović, Petar. 1932. „Tragovi obožavanja potajnih izvora u našem narodu“. Brastvo 26: 174–181.
Pifat, Fedor. 1966. „Zaganjalka pri sv. Miklavžu poleg Ulake na Bloški planoti“. Proteus 29 (2): 59–60.
Pirkovič, Ivo. 1948. Pismo redakciji. Proteus 10 (6): 166–167.
Podobnik, Rafael i Jože Čar. 1963. „Jamarski problemi na Cerkljanskem“. Idrijski razgledi 8 (4): 70–72.
Podobnik, Rafael i Jože Čar. 1968. „Zaganjalka“. Idrijski razgledi 13 (3): 64–67.
Popović, Marko. 2007. „Manastirski kompleks u Uroševici – prvi rezultati istraživanja“. Mileševski zapisi 7: 25–30.
Popović, Danica. 2011. „Kompleks manastira Šudikove“. U Na tragovima Vojislava J. Đurića. Naučni skupovi (SANU) knj. 33; Odeljenje istorijskih nauka knj. 135, uredili D. Medaković i C. Grozdanov, 379–395. Beograd: SANU.
Radenković, Ljubinko. 1998a. „Mitološki stanovnici voda. Vodeni bik“. Danica 6: 257–270.
Radenković, Ljubinko. 1998b. „Vodyanoi byk v predaniyah balkanskih Slavyan“, Polytropon K 70 letyu Vladimira Nikolayevicha Toporova, Moskva: Rosiyskaya Akademiya nauk – Institut slavyanovedeniya, 439–446.
Raičević, Slobodan. 1992. Spomenici u staroj župi Onogošt. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Rečnik 1988. Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika. Tom XIII. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik SANU.
Rozman, Aleš. 2017. Presihajoči studenec v Zgornjesavinjski dolini. You Tube video, 1:02. https://www.youtube.com/watch?v=XScn-K4zU2c
Sijarić, Ćamil. 1969. „Voda Promuklica“. U Sablja, izbor pripovjedaka, 229–257. Titograd: Grafički zavod.
Skok, Petar. 1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika III. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Stojanović, Ljubomir. 1903. Stari srpski zapisi i natpisi II. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Svoboda, Jan. 1964. Staročeská osobní jména a naše příjmení. Praha: Československá akademia věd.
Šimunović, Petar i Marko Lukenda. 1995. „Osobno ime Vid“. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 21: 213–225.
Tomić, Svetozar. 1902. „Drobnjak: Antropogeografska ispitivanja“. Srpski etnografski zbornik 4: 357–497.
Trubarac Matić, Đorđina. 2016. „Vodeni bik balkanskih i drugih svetskih tradicija: poreklo predstave“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 64 (1): 163–177, DOI: 10.2298/GEI160 1163T
Valvasor, Janez. 1877. Die Ehre des Herzogthums Krain 1–4. Laibach – Nürnberg: Rudolfswerth, Druck und Verlag J. Krajec.
Vlahović, Vladislav. 1975. Kras Nikšićkog polja i njegova hidrogeologija. Titograd: Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore.
Vujadinović, Sonja. 2005. „Pokraj Vidov potoka žeđ nepodnošljiva“, 24/09/2005, https://forum. cdm.me/showthread.php?12590-Pokraj-Vidov-potoka-zedj-nepodnosljiva
Vujisić, Tugomir. 1963. „Prethodni prikaz režima intermitentnog karstnog vrela (potajnice) Premuklica“. Zapisnici Srpskog geološkog društva za 1960. i 1961. godinu: 81–87.
Zlatković, Dragoljub. 2007. Pripovetke i predanja iz Pirotskog kraja II – predanja. Pirot: Institut za književnost i umetnost – Dom kulture Pirot.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2021 Bojan Novaković

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


