(Re)prezentacija beogradskog novog talasa u romanu "Kada kažeš da sam tvoj"
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v20i1.1Ključne reči:
Roman Kada kažeš da sam tvoj, Goran Skrobonja, novi talas, Beograd, muzika, književnost, antropologijaApstrakt
U ovom radu izložena je antropološka analiza kulturnih predstava o novom talasu koje je moguće pronaći u romanu Kada kažeš da sam tvojautora Gorana Skrobonje. Radnja romana je smeštena u drugu polovinu osamdesetih godina dvadesetog veka. Glavni junak je mladić koji živi u Beogradu i pripada „novotalasnom svetu“ koji je nastao početkom osamdesetih, a svoj uticaj nastavio da širi u različitim oblicima tokom čitave decenije. Cilj ovog istraživanja jeste rekonstruisanje značenja koja se pripisuju novom talasu, tadašnjoj muzičkoj sceni, ali i Beogradu tog vremena, a koja predstavljaju proizvod sećanja i ličnih narativa. U metodološkom smislu, uvid u svakodnevicu i razmišljanja glavnog lika romana koristila sam kao izvor podataka za utvrđivanje značenjskih elemenata kojima se formira jedan specifičan oblik novotalasnog identiteta. Taj identitet nadilazi problematiku muzičke scene i preliva se na razumevanje i kreiranje jedne vrste „znanja“ kako o samom gradu, tako i o narečenom periodu.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Ajduk, Marija. 2021. Reprezentacija jugoslovenskog novog talasa u štampi od 1979. do 1985. godine. Beograd: Dosije studio - Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Ajduk, Marija, Ljubica Milosavljević i Ana Banić Grubišić. 2023. „(Post) jugoslovenska muzička štampa u tranziciji”. Etnoantropološki problemi 18 (4): 1081-1114. https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.4
Ajduk, Marija. 2024. „’Popularity’ in the Youtube Era: An anthropological analysis of music trending on Serbian YouTube and IDJTV“. In The Routledge Handbook of Popular Music and Politics of the Balkans, edited by Catherine Baker, 550-564. London: Routledge. https://doi.org/10.4324/9781003328162-43
Antonijević, Dragana. 2011. „Gastarbajter kao liminalno biće: problematizacija i konceptualizacija kulturnog identiteta”. Etnoantropološki problemi 6 (4): 1013-1033. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.10
Antonijević, Dragana, Ana Banić Grubišić i Marija Krstić. 2011. „Gastarbajteri – iz svog ugla. Kazivanja o životu i socio-ekonomskom položaju gastarbajtera”. Etnoantropološki problemi 6(4): 983-1011. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.9
Antonijević, Dragana. 2020. „Bečki haustori u sumračnoj viziji Darka Markova“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 61-99. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.3
Bakić, Ilija. 2017. „Goran Skrobonja: Rokenrol iz srećnijih vremena“. Dnevnik.rs 15. maj 2017.
https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-skrobonja-rokenrol-iz-srecnijih-vremena-unos-1053.html
Banić Grubišić, Ana. 2011. „Jedna drugačija gastarbajterska priča: Romi gastarbajteri – transnacionalna manjina u transmigraciji”. Etnoantropološki problemi 6 (4): 1035-1054. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.11
Banić Grubišić, Ana. 2020. „’Između dva sveta’ – antropološka analiza ’gastarbajterskog romana’ Taksist od Münchena“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 101-128. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.4
Banić Grubišić, Ana. 2024. „Romski bildungsroman – o kulturnoj traumi odrastanja u romanima Grad bola i Grad greha Metija Kamberija. Etnoantropološki problemi 19 (1): 87-110. https://doi.org/10.21301/eap.v19i1.4
Brujić, Marija. 2020. „Roman ’Snežni čovek’ Davida Albaharija: antropološko čitanje“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 129-153. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.5
Czarniawska, Barbara. 2009. „Distant readings: anthropology of organizations through novels“. Journal of Organizational Change Management 22 (4): 357-372. https://doi.org/10.1108/09534810910967143
Cohen, Marilyn. 2013. Introduction: Anthropological Aspects of the Novel to Novel Approaches to Anthropology: Contributions to Literary Anthropology, edited by Marilyn Cohen, 1-26. Lexington Books.
Cohen, Sara. 1995. „Sounding out the City: Music and the Sensuous Production of Place”. Transactions of the Institute of British Geographers 20 (4): 434-446. https://doi.org/10.2307/622974
Cohen, Sara. 2013. „Musical memory, heritage and local identity: remembering the popular music past in a European Capital of Culture”. International Journal of Cultural Policy 19 (5): 576-594. https://doi.org/10.1080/10286632.2012.676641
Dražeta, Bogdan i Belma Buljubašić. 2021. „Kultura sjećanja u podijeljenom gradu: Sarajevo i Istočno Sarajevo“. Antropologija, no. 21, 113-130.
Đorđević, Ivan. 2010. Antropologija naučne fantastike: tradicija u žanrovskoj književnosti. Beograd: Etnografski institut SANU.
Džodan, Neven. 2017. „Goran Skrobonja: Istine i zablude o ‘veselim’ osamdesetim u SFRJ”. Blic 7. avgust 2017.
Gavrilović, Ljiljana. 2008. „Vodič iz Omelasa: akciona antropologija u glazuri od čuda“. Etnoantropološki problemi 3 (2): 89-105. https://doi.org/10.21301/eap.v3i2.6
Gavrilović, Ljiljana. 2012. „Omladinske distopije: bildungs roman za 21. vek“. Etnoantropološki problemi 7 (2): 343-357. https://doi.org/10.21301/eap.v7i2.2
Gavrilović, Ljiljana i Ivan Kovačević. 2015. „Antropološko čitanje naučne fantastike“. Etnoantropološki problemi 10 (4): 987-1002. https://doi.org/10.21301/eap.v10i4.11
Gorunović, Gordana. 2010. „Ostrvo dana sutrašnjeg: književna fikcija kao kulturna kritika“. U Naš svet, drugi svetovi: antropologija, naučna fantastika i kulturni identiteti, uredio Bojan Žikić, 27-59. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Gorunović, Gordana. 2014. „Usmena istorija SFRJ i virtuelna sećanja na omladinske radne akcije”. Etnoantropološki problemi 9 (1): 49-67. https://doi.org/10.21301/EAP.v9i1.3
Gorunović, Gordana. 2020. „Književno delo i život B. Vongara u svetlu etnologije i antropologije”. Etnoantropološki problemi 15 (1): 199-238. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.8
Gorunović, Gordana. 2022. Ogledi iz etnografije i antropologije književnosti. Beograd: Srpski genealoški centar.
Gorunović, Gordana. 2024. „’Crna kutija’ Džordža Stokinga“. Etnoantropološki problemi 19 (1): 19-43. https://doi.org/10.21301/eap.v19i1.1
Hutcheon, Linda. 1980. Narcissistic Narrative: The Metafictional Paradox. Waterloo: Wilfrid Laurier University Press.
Iser, Wolfgang. 1989. Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology. Maryland: The Johns Hopkins University Press.
Knežević, Zlatko. 2010. „O nečemu ni iz čega i pozitronskim dušama: antropologija, naučna fantastika i tehnologija“. U Naš svet, drugi svetovi: antropologija, naučna fantastika i kulturni identiteti, uredio Bojan Žikić, 111-143. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Kovačević, Ivan, Žarko Trebješanin i Dragana Antonijević. 2013. „Metodološki okvir proučavanja nostalgije i životnih priča”. Etnoantropološki problemi 8 (4): 945-963. https://doi.org/10.21301/EAP.v8i4.3
Kovačević, Ivan i Dragana Antonijević. 2018. „Dva pripovedanja identiteta“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 41-63. https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.2
Kulenović, Nina. 2020. „Svi mi u sebi nosimo mnogo identiteta, mnoštvo tih naših Ja“: antropološka analiza Dnevnika jednog nomada Bekima Sejranovića“. Etnoantropološki problemi 15 (1): 239-265. https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.9
Mijić, Emilija. 2011. „Yustalgija: sećanje i materijalna kultura socijalizma kao okvir za konzumiranje sadašnjosti“. Etnoantropološki problemi 6 (3): 763-782. https://doi.org/10.21301/eap.v6i3.13
Milanović, Nevena. 2018. „Novi život kafane: disolucija ‘sjajnog trećeg mesta’”. Etnoantropološki problemi 13 (4): 971-985. https://doi.org/10.21301/eap.v13i4.4
Milosavljević, Ljubica. 2008. „Formiranje stava o starima kao glasačima kroz medijske izvore“. Etnološke sveske 12 (1): 83-108.
Milosavljević, Ljubica. 2010. „Konstrukcija Starosti: štampa o domovima za stare (1945-1960)“. Etnoantropološki Problemi 5 (2):165-83. https://doi.org/10.21301/eap.v5i2.8
Milosavljević, Ljubica and Vladimira Ilić. 2019. „On the other side of the genre boundary: an anthropological analysis of compromises as jazz musicians’strategy of action”. Traditiones 48 (3): 21-41. https://doi.org/10.3986/Traditio2019480302
Omladinski radio. 2017. „Vredi pročitati: Kada kažeš da sam tvoj“. Objavljeno 6. novembra 2017. https://oradio.rs/sr/vesti/kultura/knjiga/vredi-procitati-kada-kazes-da-sam-tvoj-5678.html
Paunović, Zoran. 2019. Doba heroja. Beograd: Geopoetika.
Pišev, Marko. 2016. „Horor i zlo“. Etnoantropološki problemi 11 (2): 327-349. https://doi.org/10.21301/eap.v11i2.1
Petrović Trifunović, Tamara i Ivana Spasić. 2021. „Sećanja na Jugoslaviju u Srbiji danas – kontinuiteti i iskrivljenja“. U Kontinuiteti i inovacije, uredile Anita Buhin i Tina Filipović, 227-250. Zagreb: Srednja Europa.
Radonjić, Goran. 2016. Fikcija, metafikcija i nefikcija: modeli pripovijedanja u srpskom i američkom romanu šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka. Beograd: Službeni glasnik.
Ribić, Vladimir. 2007. „Antropologija raspada Jugoslavije: o etničkom nacionalizmu“. U Antropologija postsocijalizma, uredio Vladimir Ribić, 216-243. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Ristivojević, Marija. 2011. „Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog ‘novog talasa’ u rokenrol muzici”. Etnoantropološki problemi 6 (4): 931-947. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.6
Ristivojević, Marija. 2012. „Rokenrol kao lokalni muzički fenomen“. Etnoantropološki problemi 7 (1): 213-233. https://doi.org/10.21301/eap.v7i1.10
Ristivojević, Marija. 2013. „’Novi talas’ u percepciji novih generacija“. Etnoantropološki problemi 8 (4): 1013-1024. https://doi.org/10.21301/EAP.v8i4.6
Ristivojević, Marija. 2014. Beograd na „novom talasu“: muzika kao element konstrukcije lokalnog identiteta. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Spasić, Ivana. 2012. „Jugoslavija kao mesto normalnog života: sećanja običnih ljudi u Srbiji”. Sociologija 54 (4): 577–594. https://doi.org/10.2298/SOC1204577S
Stanojev-Kosanović, Tijana. 2017. „Razgovor s književnikom: Goran Skrobonja – Roman o neponovljivim osamdesetim“. Vršačka kula 16. avgust 2017. https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-razgovor-s-knjizevnikom-goran-skrobonja-roman-o-neponovlj-unos-6890.html
Van der Hoeven, Arno. 2012. „Remembering the popular music of the 1990s: dance music and the cultural meanings of decade-based nostalgia”. International Journal of Heritage Studies 20 (3): 316-330. https://doi.org/10.1080/13527258.2012.738334
Vekonj, Kristijan. 2017. „Goran Skrobonja: Kada kažeš da sam tvoj – Muzika, Eros i Tanatos“. Hello Cherry web magazine 2017. http://www.hellycherry.com/2017/11/goran-skrobonja-kada-kazes-da-sam-tvoj.html
Žikić, Aleksandar. 2016. Tajna vračarskog trougla: prvih pedeset godina rokenrola na Vračaru. Beograd: Gradska opština Vračar.
Žikić, Bojan. 2006. „Strah i ludilo: prolegomena za antropološko proučavanje savremene žanr-književnosti“. Etnoantropološki problemi 1 (2): 27-43. https://doi.org/10.21301/eap.v1i2.2
Žikić, Bojan. 2010a. „Antropologija i žanr: naučna fantastika – komunikacija identiteta“. Etnoantropološki problemi 5 (1): 17-34. https://doi.org/10.21301/eap.v5i1.1
Žikić, Bojan. 2010b. „Mi smo ja, a oni su roj. Individualni i kolektivni identitet kao relaciono svojstvo ljudi i tuđina u naučnoj fantastici“. U Naš svet, drugi svetovi: antropologija, naučna fantastika i kulturni identiteti, uredio Bojan Žikić, 191-218. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Žikić, Bojan, Miloš Milenković i Danijel Sinani. 2018. „Socijalno-ontološki solipsizam u delu Filipa K. Dika“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 111-133. https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.6
Žikić, Bojan. 2019. „’Nema leka (u) Galadu’: načini ostvarivanja kulturne komunikacije knjigom ’Mračna kula’ Stivena Kinga“. Etnoantropološki problemi 14 (4): 1067-1103. https://doi.org/10.21301/eap.v14i4.1
Žikić, Bojan, Danijel Sinani i Miloš Milenković. 2019. „Gde završava civilizacija započinje Užas: kulturno oblikovanje straha u Simonsovom ’Teroru’“. Etnoantropološki problemi 14 (2): 401-433. https://doi.org/10.21301/eap.v14i2.1
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


