Od kolektivne kreativnosti do autorstva: primeri personalizacije modnih dizajnera u socijalističkoj Jugoslaviji
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v20i4.1Ključne reči:
modni dizajner, personalizacija, kolektivna kreativnost, autorstvo, socijalizam, SFRJApstrakt
Socijalistička kreativnost kao oblik kolektivne kreativnosti bila je bazirana na angažovanju združenih kapaciteta ljudi kako bi se ostvario zamišljeni projekat modernosti i srećnije „Budućnosti“. U nastojanju da izbriše razlike između manuelnog i intelektualnog rada, zvanična ideologija proklamovala je direktnu implementaciju maštovitih, kreativnih ideja u proizvodnju. U takvom kulturnom kontekstu za modnog dizajnera, kao individualnog stvaralačkog genija, nije bilo mesta. Ipak, od sredine 60-ih godina XX veka došlo je do radikalnih promena u praksi jugoslovenskog socijalizma. Privredna reforma, uspon socijalističke srednje klase i nagli razvoj jugoslovenske tekstilne i modne industrije, koja je iz godine u godinu sve više osvajala zahtevna inostrana tržišta, doveli su do personalizacije modnih dizajnera, među kojima su najpoznatija imena bila Dobrila Vasiljević Smiljanić, Aleksandar Joksimović i Mirjana Marić. Dok je ime Dobrile Vasiljević Smiljanić, dizajnerke ručne trikotaže iz Sirogojna, ostalo nerazdvojno povezano s brojnim imenovanim i bezimenim pletiljama, koje su u sistemu kooperacije realizovale dizajnirane produkte, otelovljujući ideju kolektivne kreativnosti i pregnuća, dizajn Aleksandra Joksimovića i Mirjane Marić bio je prepoznat kao proizvod s autorskim pečatom. Ipak, modna produkcija Aleksandra Joksimovića ostala je bezimena za razliku od kreacija Mirjane Marić za beogradski „Jugoeksport“, „Modu“ iz Velikog Gradišta i „Rudnik“ iz Gornjeg Milanovca, koje su u toku 70-ih i 80-ih godina dobile autorsku etiketu
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Arbačić, Maja. 2008. Žuži Jelinek: ambasador mode. Zagreb: Muzej grada Zagreba.
Antić, Radmila i Jelica Stamenković. 1974. Umetnička zbirka legat Jugoexport-a Muzeju grada Beograda. Beograd: SANU.
Adamović, Ljubiša, Džon R. Lempi i Rasel O. Priket. 1990. Američko-jugoslovenski ekonomski odnosi posle Drugog svetskog rata. Beograd: NIP „Radnička štampa“.
Bartlett, Djurdja. 2010. FashionEast: The Spectre that Haunted Socialism. Cambridge: The MIT Press.
Bešlin, Milivoj. 2022. Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji, knj. 1. Novi Sad i Beograd: Akademska knjiga i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
Bešlin, Milivoj i Petar Žarković. 2021. „Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatsko-srpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih“. Časopis za suvremenu povijest 53 (3): 791–821. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379
Bjeladinović, Jasna. 1976. „Porast muzejskog fonda putem poklona“. U Etnografski muzej u Beogradu 1901–1976, uredio Nedeljko Gvozdenović, 73–83. Beograd: SANU.
Bogdanović, Bojana. 2016. Tradicija kao simbolički resurs: modna produkcija Sirogojno stil. Sirogojno: Muzej na otvorenom „Staro selo“.
Bourdieu, Pierre. 1986. „The Forms of Capital“. In Handbook of Theory and Research for Sociology of Education, edited by John B. Richardson, 241–258. Westport, CT: Greenwood.
Bourdieu, Pierre. 1993. The Field of Cultural Production: Essays on Art and Literature. New York: Columbia University Press.
Bourdieu, Pierre. 2009. „Some Properties of Fields“. In Media Studies: A Reader, edited by Sue Thornham, Caroline Bassett and Paul Marris, 94–99. Edinburgh: Edinburgh University Press.
Breward, Christopher. 2003. Fashion. Oxford and New York: Oxford University Press.
Cvetičanin, Predrag. 2014. „Polje kulturne produkcije u Srbiji“. Časopis za kulturu nevladinih organizacija Vojvodine „Most“ 2: 15–56.
Deer, Cécile. 2012. „Doxa“. In Pierre Bourdieu: Key Concepts, edited by Michael Grenfell, 114–125. Abingdon: Routledge.
Devetak, Tanja. 2020. “Art Influence on Slovenian Fashion”. Zbornik Muzeja primenjene umetnosti 16: 74–80.
Dobrenko, Evgeniĭ Aleksandrovich. 2007. Political Economy of Socialist Realism. New Haven and London: Yale University Press.
Drobac, Jelena. 2024. „Nowhere and Everywhere: Unveiling Fashion Logos of SFR Yugoslavia“. Slanted 44 – Type Fashion: 178–184.
Duda, Igor. 2023. Socijalizam na kućnom pragu: mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa.
Gandl, Stiven i Klino T. Kasteli. 2007. Glamur. Beograd: Clio.
Hall, Stuart. 1986. „The Problem of Ideology – Marxism without Guarantees“. Journal of Communication Inquiry 10 (2): 28–44. https://doi.org/10.1177/019685998601000203
Lazić, Mladen. 1987. U susret zatvorenom društvu? Klasna reprodukcija u socijalizmu. Zagreb: Naprijed.
Matošević, Andrea. 2015. Socijalizam s udarničkim licem: etnografija radnog pregalaštva. Zagreb i Pula: Institut za etnologiju i folkloristiku i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Menković, Mirjana. 2014. Moda i dizajn: Mirjana Marić. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Miljković, Marko. 2022. “Kitchen without the debate: The Yugoslav exhibition of consumer goods in Moscow, 1960”. Tokovi istorije 3: 119–144. https://doi.org/10.31212/tokovi.2022.3.mlj.119-144
Milošević, Tatjana. 2017. „Vojnoekonomska saradnja Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država u postvijetnamskom periodu“. Vojnoistorijski glasnik 1: 167–190.
Milošević, Tatjana. 2017. „Obnova vojne saradnje SAD i SFRJ 1970–1974“. Vojnoistorijski glasnik 2: 257–283.
Pettinger, Lynne. 2004. „Brand Culture and Branded Workers: Service Work and Aesthetic Labor in Fashion Retail“. Consumption, Markets and Culture 7 (2): 165–184. http://dx.doi.org/10.1080/1025386042000246214
Pettinger, Lynn. 2014. „Clothing“. In The Cultural Intermediaries: Reader, edited by Jennifer Smith Maguire and Julian Matthews, 168–179. London: Sage.
Piljak, Milan. 2023. „Borba za kontrolu kapitala u jugoslovenskoj spoljnoj trgovini: pokušaj obuzdavanja moći spoljnotrgovinskih preduzeća u SFRJ sredinom 60-ih godina“. U Tokovi kapitala u Jugoslaviji 1918–1991 – studije slučaja, uredile Vesna Aleksić i Jelena Rafailović, 209–233. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Popović, Bojana. 2015. Aleksandar Joksimović: iz zbirke Muzeja primenjene umetnosti. Beograd: Muzej primenjene umetnosti.
Rajović, Radošin, ur. 1970. Ko je ko u Jugoslaviji: jugoslovenski savremenici. Beograd: Hronometar.
Spasić, Aleksandar. 1971. Centrotextil: import-export. Beograd: Export-press.
Spasić, Ivana. 2013. Kultura na delu: društvena transformacija Srbije iz burdijeovske perspektive. Beograd: Fabrika knjiga.
Škorić. Jovana. 2015. „Burdijeova analiza polja i kapitala iz perspektive sociologije svakodnevnog života“. Kultura polisa 27: 333–352.
Velimirović, Danijela. 2006. „Moda, ideologija i politika: odevanje Jovanke Broz“. Antropologija 1: 50–60.
Velimirović, Danijela. 2008. Aleksandar Joksimović: moda i identitet. Beograd: Utopija.
Velimirović, Danijela. 2012a. „Socijalistički šik: moda, ideologija i potrošačka kultura u SR Srbiji“. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Velimirović, Danijela. 2012b. „Nov izgled za ʽnovu ženuʼ: uobličavanje ʽproleterskog ukusaʼ (1945–1951)“. Etnoantropološki problemi 7 (4): 935–955. https://doi.org/10.21301/EAP.v7i4.3
Zhang, Yu. 2020. Going to the Countryside. The Rural in Modern Chinese Cultural Imagination, 1915–1965. Ann Arbor: University of Michigan Press.
Žarković, Petar. 2024. Marko Nikezić: diplomata u središtu Hladnog rata. Novi Sad i Beograd: Akademska knjiga i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
