Ičvičevo putovanje. Reprezentacija identiteta u romanu London, Помаз Petra Miloševića
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v15i1.7Ključne reči:
antropologija, književnost, reprezentacija identiteta, Srbi u Mađarskoj, Petar Milošević, roman London, ПомазApstrakt
U radu je ponuđeno čitanje romana London, Помаз autora Petra Miloševića (1952, Kalaz, Mađarska) u ključu individualnih i kolektivnih identitetskih pozicioniranja, iz aspekta sociokulturne antropologije. Okosnicu romana, objavljenog 1994. godine, čini ljubavna priča koja povezuje do skora hladnoratovski podeljen istok i zapad, a njegovi protagonisti su takođe Srbi iz okoline Budimpešte, zajednica kojoj pripadaju i autor romana i njegov glavni junak, Ičvič. Ovo, inače, nepostojeće prezime sastavljeno je od nastavaka -ić i -vić karakterističnih za patronimijska srpska prezimena, u pomađarenoj -ič -vič varijanti. Roman kroz niz sekvenci opisuje životni krug od Pomaza, naselja između Budimpešte i Sentandreje, u kome je rođen Ičvič, Budimpešte, preko Slovačke, bivše Jugoslavije, Venecije i Londona, pa ponovo do Pomaza, od pedesetih do devedesetih godina 20. veka. Ičvič se susreće s različitim ljudima i situacijama, tuđim i svojim stereotipima i predrasudama, izneverenim očekivanjima i iluzijom slobode u svetu koji se navodno izdigao iznad ideoloških podela. Dok u susedstvu, u (bivšoj) matičnoj zemlji besni etnički rat, mala zajednica kojoj po rođenju pripada polako nestaje, a u navodnim procesima demokratizacije posle pada Berlinskog zida moć i kontrola samo dobijaju nove oblike. Situacije kroz koje prolazi glavni junak omogućavaju iščitavanje/učitavanje odnosa mi:drugi, odnosno ja:drugi, drugim rečima, različitih identitetskih formacija i pozicioniranja, kako samog Ičviča, tako i drugih junaka i kolektiviteta kojima oni, stvarno ili pretpostavljeno, pripadaju. Pretpostavka je da, iako postoji značajna razlika između književnog teksta i etnografije, književni tekst, uz odgovarajući metodološki oprez, može da se koristi kao jedan od izvora u antropološkim istraživanjima.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Aćimović, Danica. 2002. „Sentandrejski kvartet.“ Dnevnik, 20. februar, 2002. http://milosevits.web.elte.hu/ARTkritike.htm
Banjai Janoš. 2004. „Rubno područje Srednje Evrope: da li postoji teorija manjinske književnosti?“ U Književnost na jezicima manjina u Podunavlju, uredili Miodrag Maticki, Vesna Matović i Slobodanka Peković, 23–30. Beograd: Institut za književnost i umetnost.
Caldwell Harris, Catherine. 2014. “Emotionality differences between a native and foreign language: theoretical implications.” Frontiers in Psyhology, September 23, 2014. https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2014.01055/full
Crnjanski, Miloš. 1971. Roman o Londonu, 1-2, Beograd: Nolit.
Crnjanski, Miloš. 1981. Knjiga o Mikelanđelu, Beograd: Nolit.
Dujmov, Dragomir. 2005. Voz savesti. Budimpešta: Zadužbina Jakova Ignjatovića − Srpska samouprava u Budimpešti.
Eriksen, Thomas Hylland. 1994. “The Author as Anthropologist: Some West Indian Lessons about the Relevance of Fiction for Anthropology.” In Exploring the Written: Anthropology and the Multiplicity of Writing, edited by Eduardo P. Archetti, 167–196. Oslo: Scandinavian Univ. Press.
Jergović, Miljenko. 2020. „Slučajevi Benjamin i Brod: talenat nije kofer da ga poneseš sa sobom.“ Jutarnji list, 15. mart, 2020. https://www.jutarnji.hr/komentari/slucajevi-benjamin-i-brod-talent-nije-kofer-da-ga-poneses-sa-sobom/10089865/
Maticki, Miodrag, Vesna Matović i Slobodanka Peković (ur.). 2004. Književnost na jezicima manjina u Podunavlju. Beograd: Institut za književnost i umetnost.
Milosevits, Petar. 1994. London, Pomaz. Novi Sad: Matica srpska – Budapest: Római kiadó
Milosevits, Péter. 2016. London, Pomáz. Budapest: Venclovics Műhely
Milošević, Petar. 1990. Sentandrejski tipik. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
Milošević, Petar. 1994. Naći ću drugog: pripovetke. Budimpešta: Izdan.
Milošević, Petar. 1997. Mi že Sentandrejci: porodični rikverc-roman. Novi Sad: Matica srpska – Budimpešta: Izdan.
Milošević, Petar. 2000. Bitka za Sulejmanovac. Budimpešta: Izdan – Novi Sad: Matica srpska.
Milošević, Petar. 2002. Websajt stori: internet-roman. Beograd: Narodna knjiga i Alfa – Budimpešta: Izdan
Milošević, Petar. 2004. „Razdoblja srpske i hrvatske književnosti u Mađarskoj.“ U Književnost na jezicima manjina u Podunavlju, uredili Miodrag Maticki, Vesna Matović i Slobodanka Peković, 129–133. Beograd: Institut za književnost i umetnost.
Milošević, Petar. 2013. Tinja Kalaz: literarno delo. Zrenjanin: Agora – Budimpešta: Zadužbina Jakova Ignjatovića
Milošević, Petar. 2014. London, Помаз: (post)ljubavni roman. Zrenjanin – Novi Sad: Agora – Budimpešta: Radionica „Venclović Srpskog kulturnog i dokumentacionog centra u Mađarskoj.
Milošević, Petar. n.d. „Književno stvaralaštvo“. Lična web stranica, profesor, pisac. Pristupljeno 15. marta 2020. http://milosevits.web.elte.hu/ARTprot.htm
Obradović, Dositej. 2003. Život i priključenija; Pismo Haralampiju. Beograd: Rad.
Pekić, Borislav. 2010. Sabrana pisma iz tuđine. Beograd: Službeni glasnik.
Prelić, Mladena. 2008. (N)i ovde (n)i tamo: Etnički identitet Srba u Mađarskoj na kraju XX veka. Posebna izdanja 64. Beograd: Etnografski institut SANU.
Simić Marina. 2005. „Da li su svi antropolozi još uvek književnici?“ Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 53 (1–3): 549–560.
Stepanov, Milan. 2004. „Zbrka u nebeskoj administraciji. Jezičke i ortografske osobenosti proze Petra Miloševića.“ U Književnost na jezicima manjina u Podunavlju, uredili Miodrag Maticki, Vesna Matović i Slobodanka Peković, 287–292. Beograd: Institut za književnost i umetnost.
Stepanović, Predrag. 1982. Prepolovljeni: roman. Budimpešta: Preduzeće za izdavanje udžbenika.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2020 Mladena Prelić

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


